Istraživači koje financira EU istražuju problem skrivene gladi u Europi da bi shvatili zašto ljudi koji imaju dovoljno hrane za jesti možda ne dobivaju dovoljno mikronutrijenata za očuvanje zdravlja
'ŠUPLJE' NAMIRNICE
Skrivena glad u Europi: Dobro uhranjeni, a ipak pothranjeni
Čitanje članka:
5
min
S gotovo 30 godina iskustva u istraživanju i poučavanju ljudske prehrane, profesor Kevin Cashman podijelio je s pojedincima, medijima i vladom dobar dio svojih savjeta o prehrani.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Cashman, koji je sada predstojnik Odjela za hranu i zdravlje na Sveučilištu u Corku u Irskoj, zajedno s kolegicom, profesoricom Mairead Kiely, nedavno bivšom voditeljicom Sveučilišne škole za hranu i prehrambene znanosti, koordinira opsežnu istraživačku inicijativu koju financira EU pod nazivom Zero_Hidden Hunger_EU. Multinacionalni istraživački tim kojeg vode istražuje problem skrivene gladi u Europi.
Skrivena glad je kada osoba možda i ima dovoljno za jesti, no ne dobiva dovoljne količine jednog ili više ključnih vitamina ili minerala potrebnih za očuvanje zdravlja.
Istraživanje je započelo u siječnju 2024. godine, a završit će u prosincu 2027. godine. Istraživanje okuplja stručnjake iz 10 EU zemalja, UK-a i Švicarske, zajedno s Međunarodnom agencijom za istraživanje raka, Europskim vijećem za informiranje o prehrani i Europskim savezom za javno zdravstvo.
Istraživači rade zajedno da bi bolje razumjeli koliko je raširen problem skrivene gladi i da bi ponudili rješenja koja također povećavaju općenitu održivost našeg prehrambenog sustava.
Potreba da se vitamini i minerali dobivaju iz održivih prehrambenih sustava ključna je za rad koji provode. To je dio EU-ovog općeg pothvata u promicanju praksa proizvodnje i prerade koje su ekološki prihvatljive i otporne u sklopu politike Food 2030.
Skrivena glad, skriveni učinak
Kada ne unosite dovoljno hrane, znakovi gladovanja uglavnom se lako primijete. No ako ne unosite dovoljno mikronutrijenata putem hrane koju jedete, negativni učinci mogu proći nezamijećeno dok ne nastane ozbiljna šteta, a ponekad čak ni tada.
Učinci nedostatka većine mikronutrijenata možda neće biti vidljivi izvana. Upravo zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upotrebljava naziv „skrivena glad“ kako bi opisala ovaj posebni oblik pothranjenosti.
Cashman, odnedavno bivši član stručne skupine WHO-a za potrebe hranjivih tvari za dojenčad i malu djecu, usredotočio je svoje istraživanje prvenstveno na vitamine D i K kao i na prehranu i zdravlje kostiju.
„Simptomi nedostatka mikronutrijenata mogu biti raznoliki, a teški za uočiti”, rekao je.
Nedostaci nekih mikronutrijenata su očitiji. Primjerice, nedostatak folata (vitamina B9) u prehrani trudnica može dovesti do toga da se bebe rode s oštećenjima mozga ili leđne moždine. Globalno ispitivanje pokazuje da jedna od pet žena reproduktivne dobi u UK-u možda ne dobiva dovoljno folata.
Učinak drugih nedostataka može biti manje vidljiv odmah. Ako vaše tijelo ne dobiva dovoljno mikronutrijenata, to može utjecati na vaš metabolizam i postepeno pogoršati stanje više organa. Djeca su osobito podložna tome jer su njihova tijela dosta zahtjevna.
„Željezo i cink ključni su za rast i razvoj. Vitamin D i kalcij također su važne hranjive tvari za potporu djeci tijekom razvoja”, kaže Cashman.
Povećani zdravstveni rizici
Kiely, koja ima više od dva desetljeća iskustva u istraživanju ljudske prehrane i zdravlja, naglašava važnost skrivene gladi i kod odraslih.
„Ljudi mogu povezati manjak željeza s anemijom ili umorom. No ne povezuju nužno manjak kalcija s visokim krvnim tlakom u trudnoći”, kaže Kiely. Kalcij pomaže krvnim žilama da se stegnu i opuste kada je to potrebno, snižavajući krvni tlak.
Kiely tvrdi da ljudi mogu dugo živjeti s malim unosom osnovnih hranjivih tvari, no s vremenom se njihov stanični metabolizam smanjuje. To pogađa sve glavne organe, uključujući imunološki sustav, a može dovesti do povećanog rizika od bolesti.
„To ih može izložiti riziku od srčanih bolesti i srčanog udara ili ih učiniti podložnijima virusnim i bakterijskim infekcijama”, rekla je.
Učestali nedostatci
Istraživači koje financira EU usredotočuju se na hranjive tvari od posebne važnosti. To uključuje minerale poput željeza, kalcija, joda, selena, magnezija, kalija i cinka. Glavni značajni vitamini uključuju vitamin D, folat, vitamin B12 i vitamin A.
Određeni dijelovi stanovništva imaju veću vjerojatnost da će patiti od nedostataka, a to su, primjerice, stariji, djeca u razvoju i trudnice. U cijelosti, procijenjeno je da je čak 70 % stanovništva u opasnosti od nedostatka mikronutrijenata.
Načini prehrane također neke ljude dovode u opasnost. Osobe koje slijede veganski tip prehrane u opasnosti su od nedostatka vitamina B12, dok osobe koje izbjegavaju mliječne proizvode možda ne dobivaju dovoljno riboflavina, kalcija ili joda. Ovo su uvidi u širu sliku, no važni dijelovi slagalice i dalje nedostaju.
„Ključni je problem to što ne znamo koliko je rasprostranjena pothranjenost mikronutrijentima”, rekao je Cashman.
Sudeći po anketama provedenima u UK-u, oko 30 % djece mlađe od 5 godina imalo je nedostatak željeza. Cashman kaže da ne znamo koliko taj broj iznosi u ostatku Europe. Te rupe u znanju otežavaju političarima i donositeljima politika odlučiti kako je najbolje riješiti problem.
Obogaćenost hranjivim tvarima
Jedno je rješenje da ljudi uzimaju dodatke prehrani, no Cashman smatra da je to nešto što radi možda samo trećina stanovništva.
„Možete dati prehrambene smjernice”, kaže Cashman, „no one nisu uvijek dovoljno prihvaćene da bi imale utjecaj na zdravlje stanovništva.”
Druga je mogućnost da se mikronutrijenti stavljaju izravno u uobičajenu hranu kao što su mlijeko, žitarice i kruh.
Postoji mnogo varijacija u ovom pristupu u Europi i svijetu. Na primjer, Južna Amerika, Australija, SAD i Kanada zahtijevaju da određena hrana bude obogaćena folnom kiselinom (sintetskim oblikom vitamina B9), dok većina Europe ima dobrovoljan pristup. Nedavno ispitivanje objavljeno u časopisu Lancet pokazuje utjecaj ovih pristupa na razinu folne kiseline i na zdravlje.
„Pokazalo se da pokušaji da se prehrambeni sustav poboljša dodavanjem više mikronutrijenata u hranu imaju najširi doseg”, kaže Cashman. No u konačnici, na vladama je zemalja EU-a da odluče žele li usvojiti strategiju obogaćivanja hrane, priznao je.
Traženje podataka
Odluke donositelja politike bit će jasnije jednom kada Europa bude bolje razumjela koliko je raširen problem skrivene gladi i koga najviše pogađa.
„Praznine u podacima su ogromne. Moraju se ispuniti kako bi se mogle kreirati politike”, rekao je Cashman.
Cashman je 26. i 27. ožujka 2025. prisustvovao međunarodnom samitu Nutrition for Growth (N4G) u Parizu u Francuskoj kako bi podijelio što je njegov tim dosad naučio o nedostatcima mikronutrijenata u Europi.
Ova konferencija koja se održava svake četiri godine okuplja vlade, međunarodne organizacije, poduzeća i civilno društvo da bi se pokrenule obveze i resursi usmjereni na poboljšanje prehrane diljem svijeta.
Cashman vjeruje da Europa može naučiti od afričkih i azijskih zemalja, gdje su problemi pothranjenosti više rašireni i gdje je utjecaj nedostatka mikronutrijenata na zdravlje i gospodarstvo puno detaljnije istražen.
Prema Cashmanu, provedene analize pokazuju da se za svaki euro ili dolar potrošen na poboljšanje prehrane, tisuće mogu uštedjeti u smanjenim troškovima zdravstvene skrbi. Nada se da će podaci iz Europe doprinijeti zajedničkim naporima za poboljšanje prehrane za sve i povećanju održivosti proizvodnje hrane.
Autor: Anthony King
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
