Istraživači koje financira EU udružuju snage kako bi zadovoljili zahtjeve potrošača za više informacija o porijeklu plodova mora, njihovom ugljičnom otisku i hranjivoj vrijednosti.
Čista transparentnost
Inovacije u ribarstvu: Potrošačka potražnja potiče održiviji uzgoj plodova mora
Čitanje članka:
4
min
Dok se potrošače često potiče da jedu više plodova mora zbog njihove hranjive vrijednosti, kao što su omega-3 masne kiseline, održivost i etički problemi također su sve izraženiji čimbenici u odlukama o njihovoj kupovini. Potrošači sve više daju prednost plodovima mora iz održivih izvora, često preferiraju certificirane proizvode kao što su oni s oznakom MSC (eng. Marine Stewardship Council, Vijeće za očuvanje mora) ili ASC (eng. Aquaculture Stewardship Council, Vijeće za očuvanje akvakulture).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:04
Međutim, nagla inflacija cijena hrane nakon pandemije bolesti COVID-19 zapravo je dovela do značajnog pada konzumacije ribe kod kuće u 2022. godini.
Izgradnja povjerenja
Prema profesorici Nives Ogrinc, voditeljici Centra ISO-FOOD na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani, najvećem istraživačkom institutu u Sloveniji, utvrđivanje porijekla i ekološke oznake potrošačima postaju sve važniji čimbenici u odabiru. Ogrinc vodi četverogodišnji istraživački pothvat koji financira EU pod nazivom FishEUTrust. Njihov je cilj jačanje povjerenja potrošača u lance opskrbe ribom u EU-u – trećem najvećem potrošačkom tržištu plodova mora u svijetu, nakon Kine i Indonezije.
U sklopu ovoga rada, istraživački tim projekta FishEUTrust, koji se prvenstveno sastoji od vodećih istraživačkih instituta i stručnjaka iz 14 zemalja diljem Europe, proveo je ankete među potrošačima u Danskoj, Italiji i Sloveniji. Također su uspostavili pet živih laboratorija – testnih okruženja u stvarnim uvjetima, u Sredozemnom bazenu, Sjevernom moru i Atlantiku. Ondje proučavaju dosadašnju praksu i predlažu održive poslovne modele kao i načine zaštite lokalne kulinarske baštine i poticanja kraćih lanaca opskrbe hranom. Jedan od glavnih zaključaka provedenih anketa bio je da potrošači zahtijevaju više informacija.
- Ljudi žele znati odakle njihove ribe dolaze i je li njihova proizvodnja ekološki prihvatljiva - rekla je Ogrinc.
Virtualna kupovina
Kako bi pružili jasniju sliku o ovome, istraživači sa Sveučilišta u Bologni, u Italiji, razvijaju virtualno okruženje za kupovinu koje uključuje senzorne informacije, kako bi analizirali kojim načinom ljudi odabiru plodove mora. Sudionici iz Italije, Danske i Slovenije isprobat će odabrane proizvode s virtualnog stola na kojem su četiri vrste plodova mora, od kojih je svaki u tri različita oblika. Izabrat će po jedan proizvod od svake vrste i staviti ga u virtualnu košaricu za kupovinu. Neće biti naplate i plaćanja.
Četiri vrste plodova mora su dagnje, orada, romb i kalifornijska pastrva. Zadani kriteriji bit će dolaze li plodovi iz EU-a, iz održive akvakulture, iz certificiranog opskrbnog lanca, te jesu li sirovi, s kožom i kostima ili očišćeni, skuhani i spremni za jelo.
Prikupljeni podaci koristit će se za analizu načina na koji se ljudi odlučuju za kupovinu morskih plodova i čimbenika koji bi ih mogli potaknuti da ih češće kupuju, pojasnila je Ogrinc.
Transparentno označavanje
No to nije slučaj za većinu europskih potrošača, koji žele veću transparentnost i utvrđivanje porijekla.
Tim projekta FishEUTrust koristi se najnovijom tehnologijom kako bi pomogao izgraditi povjerenje potrošača jamčeći im kvalitetu, sigurnost i utvrđivanje porijekla plodova mora na temelju pametnih kontrolnih sustava, analizi genetskog materijala i označavanjem porijekla koje se može u potpunosti pratiti.
Konkretno, razvijaju senzore koji će pomoći poboljšati sigurnost hrane. Oni se mogu upotrijebiti za detekciju patogenih bakterija, toksina i farmaceutskih proizvoda, kao i za testiranje svježine plodova mora. Ovaj se posao provodi u suradnji sa Sveučilištem za medicinu i farmaciju 'Iuliu Hațieganu' u Cluj-Napoci u Rumunjskoj, Sveučilištem u Firenci u Italiji, Sveučilištem za tehnologiju Brandenburg u Njemačkoj i MicruX Technologies, inovativnom tehnološkom tvrtkom iz Španjolske. Istraživači također rade na alatima za analizu genetskih podataka u plodovima mora. Alati će poboljšati utvrđivanje porijekla pružanjem podataka o geografskom porijeklu proizvoda.
- Tim će na početku raditi s oradama, vrstom bijele ribe, te se nadaju da će moći prepoznati odakle je riba te je li ulovljena u divljini ili je uzgojena - objasnila je Ogrinc.
Ove nove tehnologije omogućit će utvrđivanje ugljičnog otiska različitih vrsta plodova mora i pružiti informacije o hranjivim vrijednostima divljih i uzgojenih orada s različitih lokacija.
Putovnice za plodove mora
S nakanom da poboljšaju informacije dostupne potrošačima, istraživački tim radi na izradi 'digitalnih putovnica' za plodove mora, kako bi kupci mogli jednostavno pristupiti relevantnim podatcima.
Putovnice za proizvode bit će podržane integriranim sustavom za utvrđivanje porijekla uz pomoć QR koda, pametnih oznaka i blockchain tehnologije. Skeniranjem QR koda ili interakcijom s pametnom oznakom, potrošači će moći provjeriti cijelo putovanje plodova mora, od ulova ili uzgoja do prerade, distribucije i konačne prodaje. Blockchain osigurava da je svaki korak u opskrbnom lancu sigurno zabilježen i zaštićen od neovlaštenih promjena, povećavajući transparentnost i povjerenje potrošača.
Osim toga, IoT senzori i platforme u digitalnom oblaku omogućit će praćenje plodova mora u stvarnom vremenu, nadziranje temperature, svježine i uvjeta prijevoza. Ova digitalna infrastruktura ne samo da će osnažiti sigurnost hrane, nego će i olakšati besprijekornu integraciju s alatima koje pokreće umjetna inteligencija za optimizaciju opskrbnog lanca i otkrivanje prijevara.
Tek se mora odlučiti koje će informacije biti upisane u putovnicu. Međutim, očekuje se da će sustav pružati detalje kao što su geografsko porijeklo, povijest opskrbnog lanca, ugljični otisak, utjecaj na okoliš i hranjive vrijednosti.
- Naše procjene o navikama potrošača reći će nam nešto više o preferencijama potrošača i kakve informacije žele vidjeti - rekla je Ogrinc.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
