Istraživači koje financira EU zagovaraju pametnije i održivije načine čuvanja bioloških uzoraka i podataka koje su donirali milijuni građana. Cilj je bolja međunarodna pripravnost na potencijalne zdravstvene prijetnje
SPREMNI NA PRIJETNJE
Biobanke zdravlja: Dijeljenje bioloških uzoraka i podataka za izgradnju zdravije budućnosti
Čitanje članka:
4
min
Za nekoga tko je savršeno zdrav, Martin Jenkins sudjeluje u zapanjujućem broju medicinskih pregleda. Samo je u studenom 2024. godine podvrgnut MR snimanju mozga i trupa, ultrazvučnom pregledu vrata, snimanju gustoće kostiju, EKG-u srca i nizu računalnih testova za procjenu njegova pamćenja i kognitivnih sposobnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:52
„Ne radim ovo zbog vlastite zdravstvene dobiti, već zbog dobrobiti za čovječanstvo”, rekao je Jenkins (56) koji živi u Somersetu, UK. On sudjeluje u nacionalnom programu biobanaka, velikoj inicijativi kojom se prikupljaju biološki uzorci volontera, zajedno s podacima o genetici, načinu života i zdravlju, te se pohranjuju u golemu bazu podataka.
Jenkins, donator biobanke već 17 godina, jedan je od 500 000 takvih volontera u UK-u i među milijunima drugih u EU-u i diljem svijeta. Biobankarstvo, koje se pojavilo još u 19. stoljeću, može ubrzati medicinska istraživanja pružajući istraživačima veliku količinu zdravstvenih podataka i uzoraka kada god im zatrebaju.
„Ono što se podcjenjuje jest to da su svi lijekovi i sve smjernice za liječenje koje se danas koriste utemeljeni na uzorcima i podatcima pacijenata”, rekao je Jens Habermann, profesor translacijske kirurške onkologije i biobankarstva na Sveučilištu u Lübecku, Njemačka.
„Možda pojam biobankarstvo nismo upotrebljavali prije 20 do 40 godina, ali koncept je isti. Pacijenti su onda, kao i sada, podupirali buduća klinička liječenja, dijagnostiku i zdravstvene preglede.”
Najveći i najbolji zdravstveni resurs u Europi
U Europi su nacionalne biobanke započele s radom kasnih 1990-ih i ranih 2000-tih. Međutim, one se nisu ujedinile u paneuropsku inicijativu sve dok se 2013. uz vodstvo i financiranje EU-a nije osnovao široki konzorcij pod nazivom Infrastruktura za istraživanje biomolekularnih resursa – Konzorcij europske istraživačke infrastrukture (BBMRI-ERIC).
Danas je BBMRI-ERIC glavno tijelo biobankarstva u Europi. Okuplja istraživače, biobankare, industriju i pacijente u suradničku mrežu koja koristi medicini i pacijentima. Habermann je glavni direktor konzorcija.
„BBMRI-ERIC vjerojatno je najznačajniji resurs koji imamo u Europi za koordinaciju istraživanja kojemu je u cilju prevenirati, dijagnosticirati i liječiti široki spektar ozbiljnih i po život opasnih bolesti”, rekao je Habermann. Te bolesti uključuju rak, kao i ozbiljne zarazne i neurološke bolesti.
Prije osnivanja konzorcija, nacionalne biobanke diljem Europe većinom su djelovale kao izolirane jedinice. Zahvaljujući BBMRI-ju, ovi pojedinačni istraživački alati postali su suradnička međunarodna mreža koja je omogućila sveobuhvatnija biomedicinska istraživanja.
Sa sjedištem u Grazu, u Austriji, konzorcij je jedan od globalnih nositelja novog pristupa biobankarstvu. Važan aspekt biobankarstva bit će održivo i ekološki prihvatljivo poslovanje, s predstavljanjem rješenja kojima bi se smanjila potrošnja energije za računalne operacije i pohranjivanje uzoraka koji se trenutačno čuvaju u zamrzivačima na vrlo niskim temperaturama.
Jedan je od prijedloga upotrebljavati spremnike s tekućim dušikom, koji zaustavljaju biološke procese, umjesto hladnjaka koji troše energiju.
Razmišljanje izvan okvira nacionalnih biobanaka
Zajednica BBMRI-ERIC sastoji se od 24 nacionalne mreže biobanaka diljem Europe, uz Međunarodnu agenciju za istraživanje raka koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije. Sve one plaćaju godišnju članarinu, a više sredstava dolazi iz EU-a.
Surađuje s oko 570 biobanaka za prikupljanje i pohranu uzoraka i zdravstvenih podataka. Oni potom postaju vidljivi putem mrežnog pristupnog sustava. Mreža zatim povezuje istraživače s pohranjenim materijalima i podacima koje trebaju za istraživanje povezano sa zdravljem u javnom interesu.
Njezini istraživači danas pružaju smjernice pojedinačnim biobankama da bi uzorci i podaci koje prikupljaju kontinuirano održavali visoku kvalitetu te bili usporedivi u cijeloj mreži. Stručnjaci također savjetuju biobankare i istraživače o etičkim i pravnim pitanjima, kao što su pristanak pacijenata i sigurna pohrana njihovih podataka.
Neki volonteri uzorke doniraju jednokratno tijekom bolničkog liječenja, dok drugi, poput Jenkinsa, redovno sudjeluju, stvarajući golem resurs za znanstvenike.
Istraživači nacionalnih biobanaka mogu izložiti svoje uzorke i podatke za dobrobit drugih istraživača koji se nalaze bilo gdje u svijetu putem BBMRI-jeva mrežnog pristupnog sustava.
Krajnji je cilj da istraživači upotrebljavaju ovaj resurs za bolje razumijevanje ljudskog tijela i poboljšanje javnog zdravlja.
Sigurnije i kvalitetnije biobankarstvo
U 2024. godini istraživači biobankarske mreže pokrenuli su novi projekt koji financira EU pod nazivom EvolveBBMRI kako bi razvili 10-godišnju strategiju za mrežu.
Kao projekt zajedničkog stvaranja, strategiju je oblikovala cjelokupna biobankarska zajednica, uključujući organizacije pacijenata. Glavni je cilj ubrzati prikupljanje i pohranu podataka i produbiti suradnju s industrijom.
Ova inicijativa također nastoji pojednostaviti i poboljšati sigurnost prikupljanja, pohranjivanja i dijeljenja podataka diljem Europe, fokusirajući se na održivost i zelenije biobankarstvo.
„Kada je u pitanju prikupljanje podataka i uzoraka, moramo nastaviti razmišljati šire i kvalitetnije”, rekao je Habermann.
„Klimatska kriza, zagađenje zraka, zagađenje vode, kvaliteta hrane, sve je to međusobno povezano i sve utječe na zdravlje ljudi. Radi očuvanja ljudskog zdravlja, moramo proširiti rad nacionalnih biobanaka i unaprijediti način na koji međusobno razmjenjuju informacije, kao i s industrijskim partnerima.”
Zaštita od pandemije
Jedan od ključnih ciljeva mreže jest povećati globalnu otpornost u slučaju budućih pandemija. To uključuje istraživače koji dijele i proučavaju materijal biobankarstva kako bi unaprijedili svoje znanje o tome kako se bolesti mogu širiti između životinja i ljudi.
Mnoge zarazne bolesti potječu od životinja, a mogu se prenijeti na ljude, to je proces poznat pod nazivom zoonoza. Promatranjem i održavanjem zdravlja životinja, znanstvenici mogu prepoznati i kontrolirati potencijalne izvore zoonotskih bolesti prije nego što se prenesu na ljude.
Posebnu brigu treba posvetiti zdravlju okoliša. Promjene u okolišu, kao što su krčenje šuma i klimatske promjene, mogu uništiti životinjska staništa i olakšati da ljudi brže dođu u kontakt sa životinjama koje prenose bolesti. Zagađenje i loše gospodarenje otpadom također mogu stvoriti legla za insekte koji šire bolesti, kao što su komarci.
Ovaj holistički pristup, poznat kao One Health, promiče EU. Stavlja naglasak na važnost suradnje između sektora zdravlja ljudi, životinja i okoliša kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi.
„Promicanje boljeg razumijevanja međusobne povezanosti zdravlja ljudi, životinja i okoliša ključ je za prevenciju budućih pandemija, a to je glavni fokus BBMRI-ja idućeg desetljeća”, rekao je Habermann.
Autorica: Vittoria D’Alessio
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov Okvirni program i program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
