Veliki prometni planovi: 'TEN-T mreža Hrvatskoj donosi velike investicije, ali i milijarde eura'

Pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u ponedjeljak u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu 24sata su organizirala konferenciju "TEN-T mreža: Prometna povezanost za konkurentnije gospodarstvo", posvećenu upravo ovoj tematici. Cilj konferencije razmjena je spoznaja i novih trendova u prometu radi unapređenja procesa između svih sudionika u lancu opskrbe.

TEN-T je planirana mreža cesta, željeznica, morskih luka, luka unutarnjih plovnih putova i zračnih luka u Europskoj uniji, a njome bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički prometni sustav. Takvi integrirani i multimodalni pravci na velikim udaljenostima uklopit će se u osnovnu mrežu prometnica do 2030., a do 2050. planirana je sveobuhvatna mreža.

Na početku konferencije okupljenima se obratio direktor i član Uprave 24sata Goran Gavranović, istaknuvši važnost teme prometne povezanosti za razvoj društva i gospodarstva.

- Žao mi je zbog kašnjenja, no upravo je promet razlog tome. I to simbolično naglašava koliko je ova tema važna. Kad bi netko odlučio pisati povijest prometnica, to bi zapravo bila povijest civilizacija: njihova širenja, razvoja, ali i osvajanja i ratova. U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo koliko je naša prometna povezanost, kojom se često hvalimo, zapravo krhka. Zato je važno strateški promišljati što za nas znači povezanost sa svijetom. Nažalost, često nismo znali iskoristiti njezine prednosti. Nekad smo napredak koji je dolazio tim putovima čak smatrali prijetnjom. Danas, u globalnom selu, i dalje imamo puno praznog hoda, a prometne tokove može paralizirati i najmanji poremećaj. Zbog toga raspravljamo o mjestu Hrvatske u toj strukturi i o tome kako uzeti najbolje iz svjetskih trendova - rekao je Gavranović te zahvalio Ministarstvu, sponzorima, panelistima i predavačima.

KONFERENCIJA 24SATA Konferencija TEN-T mreža: Gradi se dugo, predugo. A roba nam je došla već pred našim vratima

U ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nazočnima se obratio Tomislav Mihotić, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu, inspekciju i zračni promet.

- Zadovoljstvo mi je otvoriti temu koja je ključna za budućnost Europske unije, ali i našega gospodarstva. TEN-T mreža najvažniji je strateški projekt Europske unije, čiji je cilj uspostaviti potpunu prometnu povezanost. Hrvatska se nalazi na čak četiri koridora, a zbog svoga geografskog položaja ima izuzetnu ulogu u europskim prometnim tokovima. Povezuje Srednju Europu, Mediteran i Istočnu Europu, što joj daje snažne razvojne prednosti. Nijedna zemlja u regiji nema ovakvu poziciju. Usto, Hrvatska ima najveću pokrivenost teritorija TEN-T mrežom, čime se otvara prostor za mnoge projekte, uključujući proširenje lučke infrastrukture. Današnja konferencija bit će važan prostor za razmjenu mišljenja, a siguran sam da će iz nje proizaći pametna i održiva rješenja - istaknuo je Mihotić. 

Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je ključnu ulogu Europske unije u standardizaciji prometnih mreža i važnost ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu kroz europske fondove.

- Politika EU usmjerena je na standardizaciju prometne mreže unutar svih država članica. Direktive definiraju standarde koje bi države trebale slijediti kako bi se osigurala usklađenost i funkcionalna integracija mreže diljem Unije – istaknuo je Šoštarić.

Dodao je kako je gospodarsko značenje ulaganja u prometnu infrastrukturu golem - pridonosi rastu BDP-a, ali i pokreće druge sektore gospodarstva.

- U Europskoj uniji postoji devet ključnih prometnih koridora, a transeuropska prometna mreža (TEN-T) sastoji se od tri sloja: osnovne mreže, proširene osnovne mreže i sveobuhvatne mreže. Cilj je da osnovna mreža bude završena do 2040., a sveobuhvatna do 2050. Hrvatska se nalazi na čak četiri koridora: Mediteranski koridor (Luka Rijeka – Zagreb – Slovenija/Mađarska), koridor Rajna – Dunav (unutarnja plovidba Savom i Dunavom, luke Vukovar i Slavonski Brod), Baltičko more – Jadransko more (željezničke i cestovne veze do Splita; Luka Split prepoznata kao dio osnovne mreže), Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje (željezničke veze Zagreb – Osijek – Vinkovci – Tovarnik – granica sa Srbijom) - rekao je Šoštarić.

Dodao je kako Hrvatska najveći dio ulaganja u prometnu infrastrukturu ostvaruje upravo kroz EU fondove.

- Obnova i razvoj željezničke mreže, veliki investicijski ciklus u Luci Rijeka vrijedan više od 136 milijuna eura, kao i razvoj riječnih luka Vukovar i Slavonski Brod, sve to omogućeno je zahvaljujući europskim sredstvima Uvrštavanjem luka Ploče i Split u osnovnu TEN-T mrežu te luka Zadar i Šibenik u sveobuhvatnu mrežu, otvorena je prilika za planiranje i provedbu novih projekata koji će dodatno integrirati obalne regije u nacionalni i europski prometni sustav - rekao je Šoštarić.

Ivić Vodopija, direktor za istočni Jadran i srednju Europu u tvrtki MAERSK, istaknuo je kako Jadran još ne koristi puni potencijal. Ograničenja su vidljiva u kapacitetu luka i željezničke infrastrukture. Premda su ulaganja vidljiva, još nisu dostatna. Luka Rijeka značajno zaostaje za konkurentskim lukama poput Kopra i Trsta. Potrebno je ubrzati procese, usvojiti nacionalnu strategiju i donijeti jasne odluke za razvoj.

- Godišnje prevezemo oko 30 milijuna kontejnera, a naši klijenti su vrlo različiti. No svi oni traže učinkovitost i otpornost, a sve veći broj, posebice oni najveći, zahtijeva i zelenu tranziciju. Kad smo počinjali projekt razvoja riječke luke, ideja je bila stvoriti brz i zeleni transportni pravac prema Europskoj uniji. Međutim, danas ne možemo reći da smo brzi, a upitna je i učinkovitost. Unatoč tome, veliki globalni partneri i dalje inzistiraju na zelenoj tranziciji, i upravo s takvim strankama smo i pokrenuli projekt cijelog riječkoga koridora. Kao tvrtka, obvezali smo se da ćemo do 2040. godine u potpunosti dekarbonizirati svoje poslovanje, što je izuzetno ambiciozan cilj. U okviru tog procesa već smo uveli 25 brodova pogonjenih zelenim gorivima, a imali smo čast ugostiti i drugi brod na svijetu na takvo gorivo u Kopru. To jasno pokazuje smjer u kojem idemo i koliko smo posvećeni održivoj budućnosti - rekao je Vodopija.

Razvoj članica EU Mreža TEN-T prilika je da Hrvatska postane vrlo važno prometno čvorište Europe

Hrvoje Ordulj, šef Odjela za sigurnost prometa u Hrvatskim autocestama (HAC), naglasio je kako su autoceste privremeno rješenje dok se ne razvije snažna željeznička mreža. Hrvatska ima razvijen sustav autocesta, koji spaja ključne regije, uključujući povezanost s Istrom i obilaznicama oko gradova. HAC ulaže u tehnologiju i modernizaciju infrastrukture, uključujući punionice za električna vozila – osobna i teretna – te obnovu asfalta, tunela i ograda. Izazov ostaje riječka obilaznica, koja trenutno funkcionira više kao lokalna cesta nego kao dio nacionalne prometne mreže.

Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je kako je pokrenut snažan investicijski ciklus, vrijedan više od milijardu eura. Radovi se provode diljem zemlje, a većina se financira iz EU fondova i kredita.

- U HŽ Infrastrukturi trenutno se suočavamo s dva najveća izazova kad je riječ o bržoj provedbi projekata. Prvi je nedostatak projektanata na hrvatskom tržištu. Sve češće se događa da tvrtke, iako dobivaju ugovore, zbog manjka stručnoga kadra nisu u mogućnosti ispoštovati zadane rokove. To stvara ozbiljne probleme u dinamici izvođenja radova. Drugi veliki izazov su administrativne procedure u Hrvatskoj. Ne mogu reći je li ih moguće pojednostaviti, ali je činjenica da je birokracija često prevelika prepreka za pravodobno pokretanje i provedbu projekata. S jedne strane, postoji politički pritisak da se stvari ubrzaju, s druge strane gospodarstvenici traže brža rješenja, a mi imamo spremne projekte. No zbog navedenih okolnosti njihova realizacija ne ide željenim tempom - rekao je Kršić.

Vojko Kocijan, voditelj odjela za razvoj i projekte u Lučkoj upravi Rijeka, rekao je kako je riječka luka od srpnja 2024. uključena na još dva osnovna koridora prometne mreže TEN-T, pa je sada dio Mediteranskoga koridora, koridora Baltičko more – Jadransko more i novoga koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

- To je strateški položaj koji riječku luku direktno povezuje s krajnjim zapadom, sjeverom i istokom Europe, omogućava dublju integraciju u prometnu i gospodarsku mrežu EU i otvara brojne mogućnosti za nova ulaganja u infrastrukturne projekte i sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz EU fondova, bilo za željezničku, cestovnu ili lučku infrastrukturu - rekao je.

Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta i ENNA Logica, istaknuo je kako je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo do liberalizacije željezničkog tržišta, što je omogućilo pojavu privatnih operatera. Danas na tržištu djeluje više od 20 privatnih operatera koji žele prevoziti robu željeznicom i dovesti nove klijente u sektor.

- Međutim, problem predstavlja spora realizacija infrastrukturnih projekata, zbog čega teret čeka, a roba je već tu. Potrebno je pronaći održive modele za ubrzanje prijevoza unatoč građevinskim radovima, koji često traju godinama. Uz postojeće investicije, ključno je sagledati širu sliku i razviti inovativna rješenja koja će omogućiti brži, učinkovitiji i konkurentniji željeznički prijevoz robe. Važno je istaknuti da privatni operateri danas drže oko 60% tržišta, što predstavlja značajnu količinu robe kojom upravljaju privatni željeznički prijevoznici. Uz to, direktno smo povezani s lukama, industrijom i terminalima, gdje ne djelujemo samo kao prijevoznici nego i kao investitori - rekao je Glavaš.

U fokusu drugog panela bila je transformacija prometnog sustava Hrvatske prema učinkovitijem, sigurnijem i održivijemu modelu. Stručnjaci iz sektora prometne infrastrukture, tehnologije, javnog prijevoza i industrije raspravljali su o ključnim izazovima, ali i o brojnim naprecima koji su već ostvareni ili su u tijeku.

Krešimir Vidović, stručnjak za inteligentne transportne sustave u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, istaknuo je da je pravi odgovor na potrebe učinkovitog i održivog prometa uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS). Naglasio je da takvi sustavi znatno pridonose sigurnijem i efikasnijem prometu te da se već sad u Hrvatskoj provode mnogi projekti temeljeni na ITS rješenjima. Gradovi obnavljaju zastarjele sustave i implementiraju nove, modernije tehnologije koje odgovaraju suvremenim zahtjevima prometa.

Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz, govorio je o velikim promjenama u željezničkom sektoru, osobito nakon što je Hrvatska uključena u dva nova TEN-T koridora. Time su u projekte obnove i modernizacije uključene i pruge koje su bile pred zatvaranjem nakon više od 30 godina bez ulaganja.

PROMO Trinaest lekcija za budućnost FinTecha: Što nas je Money Motion 2025 naučio

- Napredak je već vidljiv. Grade se nove pruge, obnavlja se infrastruktura i nabavlja novi vozni park. Danas HŽ Putnički prijevoz raspolaže s oko 200 vlakova, od čega se 130 koristi svakodnevno, dok je 63 od 76 ugovorenih novih vlakova već isporučeno, a dodatnih 13 je u javnom natječaju. Posebno se ističe suradnja s domaćom tvrtkom Končar. Do 2030. cilj je da osnovna mreža omogućuje brzine vlakova do 160 km/h, a do 2032. planirana je kompletna elektrifikacija flote. U 2025. očekuje se isporuka 7 dizel-električnih i 2 baterijska vlaka te gradnja osam punionica, iako izazov predstavlja to što dvije trećine mreže još nisu elektrificirane - rekao je Ukić.

Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica urbane mobilnosti i infrastrukture u Končaru, istaknula je da domaća industrija ima golem potencijal u razvoju prometne infrastrukture, ali su potrebne čvršće međusektorske suradnje i pojednostavljenje regulatornih procedura. Upozorila je na zastarjelost određenih zakonskih okvira i važnost kvalitetnog dijaloga između javnog i privatnog sektora kako bi se ubrzalo rješavanje izazova.

Dario Soldo, direktor sektora za promet HGK, podsjetio je da u Hrvatskoj još dominira cestovni prijevoz (70%), što je posljedica rane izgradnje cestovne infrastrukture i privatizacije prijevoznika.

- Nedostatak radne snage, posebice vozača, postaje sve ozbiljniji problem. Iako se dio može riješiti uvozom radne snage, za mnoge sektore potrebna je edukacija i specijalizacija. Mora biti sinergije obrazovnog sustava i sektora prometa te promociju zanimanja poput logističara i vozača, koji u međunarodnom prijevozu mogu zarađivati i do 3000 eura mjesečno - rekao je Soldo. Također je upozorio na probleme na vanjskim granicama EU, gdje se čeka satima. Hrvatska još nema niti jedan željeznički granični prijelaz, što bi se trebalo promijeniti kroz međunarodnu suradnju.

Zvonimir Viduka, direktor ALTPRO, upozorio je na prepreke koje domaće tvrtke imaju pri pristupu javnim natječajima. Iako je organiziran klaster domaćih proizvođača, zakoni o javnoj nabavi često omogućuju pobjedu velikim stranim tvrtkama, a druge zemlje svojim zakonima daju prednost domaćim ponuđačima. Naglasio je da je razvoj željeznica izravan poticaj razvoju željezničke industrije, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih rješenja i povećanju investicija.