Mreža TEN-T prilika je da Hrvatska postane vrlo važno prometno čvorište Europe

Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU, pa tako i Hrvatske. EU kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući gradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans – European Network – Transport, TEN-T). Oblikovanjem ovakve europske prometne mreže uklonila bi se uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica. Za građane to znači kraće putovanje, modernizaciju željezničke infrastrukture, veću dostupnost javnog prijevoza... Što mreža TEN-T znači za našu zemlju i ljude te koje sve pogodnosti imamo od nje, doznali smo od Olega Butkovića, potpredsjednika Vlade RH i ministra mora, prometa i infrastrukture. 

1. Što mreža TEN-T znači za razvoj Hrvatske?

Mreža TEN-T temelj je prometne povezanosti Europske unije, a za Hrvatsku ona ima višestruko strateško značenje. Ona je zapravo najvažniji objavljeni indikator budućih planova gospodarskog razvoja EU, gdje se razvijaju koridori tu se razvija industrija. Prije svega, omogućit će čvršću integraciju Hrvatske u europske logističke tokove, a time se otvara prostor za snažniji gospodarski rast i povećanje konkurentnosti naših poduzeća na jedinstvenom tržištu.
TEN-T je također pokretač regionalnog razvoja jer bolja prometna povezanost potiče ulaganja u manje razvijene dijelove zemlje, omogućuje ravnomjerniju dostupnost usluga i povećava mobilnost radne snage.
Za Hrvatsku, koja se nalazi na raskrižju srednje Europe, Mediterana i jugoistoka Europe, mreža TEN-T znači i priliku da postane ključno prometno čvorište u ovom dijelu Europe. Ulaganja u infrastrukturu koja proizlaze iz uključenosti Hrvatske na europske  koridore omogućuju modernizaciju željeznice, kvalitetnije ceste, razvoj luka i zračnih luka, ali i prelazak na zelenije i održivije oblike prometa. U konačnici, riječ je o strateškom alatu koji ne pridonosi samo razvoju prometa nego i jačanju ukupne otpornosti te održivosti hrvatskoga gospodarstva u desetljećima koja dolaze.

2. Što će ona donijeti građanima?

Građanima to donosi kvalitetnije i sigurnije prometnice, kraća putovanja, modernizaciju željezničke infrastrukture i veću dostupnost javnog prijevoza, osobito na relacijama koje povezuju veće gradove, luke i granične prijelaze.
Uz to, ulaganja u projekte stvaraju i nova radna mjesta. Brža i učinkovitija povezanost znači da građani mogu lakše pristupiti tržištima rada, obrazovanju, zdravstvu i ostalim uslugama. 
Dugoročno, to znači veću kvalitetu života, smanjenje prometne izoliranosti te više prilika za zapošljavanje i ravnomjerniji regionalni razvoj, osobito kad govorimo o manje razvijenim krajevima, koji će, zahvaljujući boljim prometnim rješenjima, postati atraktivniji za život i ulaganja.

3. Riječ je o produženju koridora Baltičko more – Jadransko more od Zagreba do Luke Rijeka i Luke Split te priključenje Luke Ploče na koridor Zapadni Balkan.

Tako je. To su strateški pomaci koji potvrđuju sve veću prometnu i logističku ulogu Hrvatske u europskom prostoru. Produženje koridora Baltičko more – Jadransko more do Luke Rijeka i do Luke Split te priključenje Luke Ploče na koridor Zapadni Balkan potvrđuju važnost naših morskih luka kao ključnih točaka za trgovinu i opskrbu srednje i jugoistočne Europe.
Osim toga, ovakva uključenost luka u europsku prometnu mrežu potiče razvoj intermodalnog prometa, privlači nove investicije i pridonosi ravnomjernijem regionalnom razvoju.

4. Na koliko se prometnih koridora nalazi Hrvatska?

Hrvatska se sad nalazi na četiri TEN-T koridora: Mediteranskom, Rajna–Dunav, Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To je iznimno važno jer nas pozicionira kao prometno središte između srednje Europe, Jadrana i jugoistočne Europe. 
Važno je reći kako se do prošle godine Hrvatska nalazila na dva koridora. Revizijom Uredbe TEN-T, koja je usvojena prošle godine, Hrvatska je uspješno ispregovarala proširenje svojeg položaja na ukupno četiri koridora, što predstavlja značajan strateški iskorak i dodatno potvrđuje našu geografsku i prometnu važnost u europskom prometnom sustavu.

5. Revizija Uredbe radi se svakih deset godina. Za RH je značajno da nije bila članica EU kad su usvajali prvu Uredbu, pa nam je strateški te geopolitički bilo iznimno važno sudjelovati u cijelom procesu pregovora te usvajanja revidirane Uredbe?

To je bila prilika koju smo maksimalno iskoristili. Aktivnim sudjelovanjem u reviziji postigli smo da se prepoznaju naši nacionalni interesi, kao što su bolje veze prema lukama, ali i unutarnje povezivanje Hrvatske. Time smo konačno dobili priliku oblikovati mrežu TEN-T prema vlastitim potrebama.

6. Što ste time dobili?

Dobili smo međunarodno priznanje strateške važnosti hrvatskih infrastrukturnih projekata, ali i konkretnu mogućnost da ih prijavimo za sufinanciranje iz europskih fondova, prvenstveno kroz Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF). Uvrštavanje novih prometnih pravaca u osnovnu i sveobuhvatnu mrežu TEN-T znači da se naši prioriteti sad prepoznaju i na europskoj razini.
Primjerice, dionica nove nizinske pruge sad je dio osnovne mreže TEN-T, što otvara vrata lakšoj mogućnosti sufinanciranja njene izgradnje, za koju će biti potrebna značajna sredstva.
Općenito, status koji smo osigurali ovom revizijom mreže, za pojedine dionice, poput Ličke pruge u osnovnoj mreži,  istarskih pruga, Podravske pruge, pruge i ceste prema novom terminalu na Krku, ceste Imotski - Zagvozd, u sveobuhvatnoj će mreži omogućiti lakšu pripremu projekata, lakšu dostupnost europskih sredstava, bolje strateško planiranje te dugoročnu sigurnost u njihovoj provedbi. Uz to, statusi luka Split i Ploče sad su podignuti na značajniju razinu luka osnovne mreže, i nadamo se da je to iskorak koji će imati dugotrajan učinak na njihov razvoj i njihovu konkurentnost u ovoj regiji.

7. Koliko se trenutačno ulaže u željezničku infrastrukturu?  O kojim je projektima riječ? Kako se sufinanciraju te kad bi trebali biti završeni?

U željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj trenutačno se ulaže više od 1,5 milijardi eura, najviše uz pomoć europskih sredstava. S jedne strane grade se dionice na koridorskim prugama, odnosno pruge koje se nalaze u mreži TEN-T, osobito one koje povezuju unutrašnjost s jadranskim lukama. Jedan od ključnih projekata je modernizacija pruge od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom. Ali ulaže se i u dionice prema istoku zemlje, dok se one lokalne i regionalne pruge diljem zemlje, čije obnove nismo u mogućnosti financirati europskim sredstvima, financiraju iz zajma Europske investicijske banke.

8. Kakve su mogućnosti željezničke povezanosti unutrašnjosti i Dalmacije? Koji su planirani projekti, dinamika realizacije, mogućnosti sufinanciranja?

Povezivanje unutrašnjosti Hrvatske s Dalmacijom putem željezničke infrastrukture jedan je od ključnih strateških ciljeva koji proizlaze iz revidirane mreže TEN-T. Uvrštavanjem Luke Ploče u osnovnu mrežu TEN-T, te luka Split, Zadar i Šibenik u sveobuhvatnu i dijelom proširenu osnovnu mrežu, otvorena je prilika za planiranje i provedbu projekata koji će osigurati snažniju integraciju obalnih regija u nacionalni i europski prometni sustav.

U tijeku su aktivnosti na pripremi dokumentacije i planiranju modernizacije postojećih željezničkih pravaca, kako bi se ojačali kapaciteti, povećala sigurnost i skratilo vrijeme putovanja između kontinentalne Hrvatske i dalmatinskih luka. Poseban naglasak stavlja se na poboljšanje dostupnosti upravo lukama koje su sada dio mreže TEN-T, čime se jača njihov logistički, gospodarski i geostrateški značaj.
Rekonstrukcija pravca Knin - Zadar je u tijeku, provode se radovi na signalno-sigurnosnom sustavu na ličkom pravcu, rekonstrukcija, a i ostale aktivnosti u vidu pripreme koridora prema Splitu, uskoro će početi. 
S obzirom na njihov status unutar mreže TEN-T, ti projekti imaju pravo na sufinanciranje putem Instrumenta za povezivanje Europe.

9. Možemo li očekivati i nove vlakove na vodik?

Hrvatska već aktivno radi na pripremi za uvođenje vlakova na vodik, u skladu s europskim ciljevima dekarbonizacije, odnosno ozelenjivanja prometa. U tijeku je realizacija projekta HERMES, koji predstavlja prvi korak prema uvođenju vodikove tehnologije u hrvatski željeznički sustav.
Ovaj projekt odnosi se na provedbu aktivnosti istraživanja i razvoja s ciljem razvoja sustava koji bi trebao omogućiti korištenje električnih lokomotiva na neelektrificiranim rutama ili na rutama s napajanjem koje nije kompatibilno sa željezničkim voznim parkom.  Riječ je o velikom iskoraku u smjeru zelene tranzicije i povećanja energetske učinkovitosti u prometu.

10. Koji se konkretni projekti razvijaju kao izravna posljedica proširenja mreže TEN-T?

Proširenje TEN-T mreže izravno je omogućilo pokretanje i planiranje više ključnih infrastrukturnih projekata koji su od strateške važnosti za Hrvatsku.
Među njima posebno se ističu razvoj nizinske pruge Zagreb – Rijeka, ključne za teretni i putnički promet prema Luci Rijeka, zatim modernizacija istarskih željeznica, modernizacija pruga prema Splitu, Zadru i Šibeniku, koja uključuje poboljšanje kapaciteta, sigurnosti i putničkog prometa, čime se dalmatinske luke i gradovi snažnije integriraju u nacionalnu i europsku prometnu mrežu.
Na sjeveru Hrvatske, ključni projekti su već pri završetku, poput modernizacije dionice Koprivnica – Križevci – državna granica, koja osigurava suvremenu vezu prema Mađarskoj i središnjoj Europi. Osim željezničkih ulaganja, u fokusu su projekti gradnje budućih intermodalnih terminala, pristupne infrastrukture lukama te bolje povezanosti luka s unutrašnjošću, a što skupa omogućuje učinkovitiji i održiviji prijevoz roba i manju opterećenost cestovne mreže. 

11. Kakvu prednost RH ima sad u odnosu na prethodnu Uredbu TEN-T?  Koji se prometni tokovi mogu usmjeriti preko teritorija RH i može li Zagreb postati važno prometno čvorište?

Hrvatska je sad bolje prometno i strateški prepoznata i uključena u sve ključne europske tokove. Zagreb, zbog svojega geografskog položaja, ima golem potencijal postati intermodalno čvorište između Baltika, Jadrana i Zapadnog Balkana. To znači više logističkih centara, više investicija i više radnih mjesta.

12. Postoji li perspektiva za suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana? Koje su prilike i izazovi povezivanja koridora koji prolaze kroz države nečlanice EU?

Suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana iznimno je važna za cjelovitost prometne mreže jugoistočne Europe. Povezivanje koridora Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, prvoga koridora koji prolazi kroz države izvan EU, nosi mnogo prilika – od bolje trgovinske povezanosti do bržeg protoka ljudi i roba. Istovremeno, izazovi uključuju usklađivanje tehničkih i sigurnosnih standarda, administrativne procedure i različite razine spremnosti za provedbu projekata. Hrvatska je spremna ponuditi iskustvo i potporu u tim procesima jer prometna povezanost regije donosi korist svima.

Glavni pokrovitelj konferencije: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH.

Partneri konferencije: ENNA grupa, Hrvatska gospodarska komora, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska pošta, Lučka uprava Rijeka, Lučka uprava Split, Lučka uprava Ploče, Hrvatske autoceste, KONČAR, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz.