Konferencija TEN-T mreža: Gradi se dugo, predugo. A roba nam je došla već pred našim vratima

Panel 2: Učinkovitiji i održivi promet
U fokusu drugog panela bila je transformacija prometnog sustava Hrvatske prema učinkovitijem, sigurnijem i održivijem modelu. Stručnjaci iz sektora prometne infrastrukture, tehnologije, javnog prijevoza i industrije raspravljali su o ključnim izazovima, ali i o brojnim napretcima koji su već ostvareni ili su u tijeku.

Krešimir Vidović, stručnjak za inteligentne trasnportne sustave, Ericsson Nikola Tesla 

Vidović je istaknuo da je pravi odgovor na potrebe učinkovitog i održivog prometa uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS). Naglasio je da takvi sustavi znatno doprinose sigurnijem i efikasnijem prometu te da se već sada u Hrvatskoj provode brojni projekti temeljeni na ITS rješenjima. Gradovi obnavljaju zastarjele sustave i implementiraju nove, modernije tehnologije koje odgovaraju suvremenim zahtjevima prometa.

Pohvalno je što je europska regulativa jasno definirala obveznu primjenu ITS sustava, no Vidović je upozorio na izazov harmonizacije tih sustava unutar cijele EU. Kao pozitivan primjer naveo je uspostavu transportnih točaka koje omogućuju prikupljanje podataka od različitih prijevoznika na jednom mjestu – posebno značajno za željeznički sektor.

Također, naglasio je važnost standardizacije bez koje neće biti moguće osigurati kontinuitet usluga. Novi tehnološki trendovi, uključujući napredne mobilne mreže, igraju ključnu ulogu u toj standardizaciji i omogućuju razvoj novih usluga koje se već testiraju kroz pilot-projekte u Hrvatskoj.

Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz

Ukić je govorio o velikim promjenama u željezničkom sektoru, osobito nakon što je Hrvatska uključena u dva nova TEN-T koridora. Time su u projekte obnove i modernizacije uključene i pruge koje su bile pred zatvaranjem nakon više od 30 godina bez ulaganja.

Napredak je već vidljiv – grade se nove pruge, obnavlja se infrastruktura i nabavlja novi vozni park. Danas HŽ Putnički prijevoz raspolaže s oko 200 vlakova, od čega se 130 koristi svakodnevno, dok je 63 od 76 ugovorenih novih vlakova već isporučeno, a dodatnih 13 je u javnom natječaju. Posebno se ističe suradnja s domaćom tvrtkom Končar.

Do 2030. cilj je da osnovna mreža omogućuje brzine vlakova do 160 km/h, dok je do 2032. planirana kompletna elektrifikacija flote. U 2025. očekuje se isporuka 7 dizel-električnih i 2 baterijska vlaka, te izgradnja osam punionica, iako izazov predstavlja činjenica da dvije trećine mreže još nije elektrificirano.

Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica urbane mobilnosti i infrastrukture u Končaru

Iz perspektive industrije, Dusper Sušić naglasila je da domaća industrija ima ogroman potencijal u razvoju prometne infrastrukture, ali su potrebne čvršće međusektorske suradnje i pojednostavljenje regulatornih procedura. Upozorila je na zastarjelost određenih zakonskih okvira i važnost kvalitetnog dijaloga između javnog i privatnog sektora kako bi se ubrzalo rješavanje izazova.

Navela je inovativne projekte poput mikromreža sa solarnim punionicama u Istri, te razvoj bimodalnih pretvarača koji omogućuju prelazak vlakova između različitih kolosijeka unutar EU. Također je istaknula važnost digitalizacije i OT (operativne tehnologije), koja omogućuje intermodalnu povezanost i integraciju u zajedničke platforme.

Cyber sigurnost postaje ključno pitanje u kontekstu umreženih sustava – istaknula je da Končar ozbiljno pristupa identifikaciji i zaštiti kritičnih točaka u prometu, kako bi se spriječile moguće sigurnosne prijetnje.

Dario Soldo, direktor sektora za promet HGK

Soldo je podsjetio da u Hrvatskoj još uvijek dominira cestovni prijevoz (70%), što je posljedica rane izgradnje cestovne infrastrukture i privatizacije prijevoznika. Upozorio je kako bez članstva u EU ne bi bilo moguće financirati obnovu željezničke infrastrukture.

Digitalna rješenja, uključujući digitalizaciju radnih procesa, igraju ključnu ulogu u modernizaciji sektora. U zadnje dvije-tri godine, posebice nakon ulaska u Schengen, hrvatski logističari dobili su priliku postati regionalni distributeri. Istaknuo je i rastuću potrebu za novim logističkim centrima i skladišnim kapacitetima, pri čemu privatni sektor snažno investira.

Nedostatak radne snage, posebice vozača, postaje sve ozbiljniji problem. Iako se dio može riješiti uvozom radne snage, za mnoge sektore potrebna je edukacija i specijalizacija. Soldo je pozvao na sinergiju obrazovnog sustava i sektora prometa te promociju zanimanja poput logističara i vozača – koji u međunarodnom prijevozu mogu zarađivati i do 3.000 eura mjesečno.

Također je ukazao na probleme na vanjskim granicama EU gdje se čeka satima – Hrvatska još nema niti jedan željeznički granični prijelaz, što bi se trebalo promijeniti kroz međunarodnu suradnju.

Zvonimir Viduka, direktor ALTPRO

Viduka je upozorio na prepreke koje domaće tvrtke imaju pri pristupu javnim natječajima. Iako je organiziran klaster domaćih proizvođača, zakoni o javnoj nabavi često omogućuju pobjedu velikim stranim tvrtkama, dok druge zemlje svojim zakonima daju prednost domaćim ponuđačima. U novom zakonu o javnoj nabavi, koji je u izradi, vidi priliku za promjene.

Naglasio je da je razvoj željeznica izravan poticaj razvoju željezničke industrije, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih rješenja i povećanju investicija. ALTPRO svoje proizvode izvozi u Indiju, gdje su postali glavni izvoznici sigurnosnih sustava u prometu, što pokazuje potencijal domaće pameti i inovacija.

Petar Glavaš, član Uprave ENNA Transporta i ENNA Logica, istaknuo je kako je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo do liberalizacije željezničkog tržišta, što je omogućilo pojavu privatnih operatera. Danas na tržištu djeluje više od 20 privatnih operatera koji žele prevoziti robu željeznicom i dovesti nove klijente u sektor.

ENNA ne djeluje samo kao prijevoznik, već je snažno povezana s lukama, osobito kroz ulaganja u razvoj riječkog terminala. Njihov cilj je ponuditi integriranu uslugu – od luke do krajnjeg odredišta robe. Glavaš je naglasio važnost bliske suradnje s HŽ Infrastrukturom, s obzirom na to da su ulaganja u željezničku infrastrukturu nužna i da svi prijevoznici to podupiru.

Međutim, problem predstavlja spora realizacija infrastrukturnih projekata, zbog čega teret čeka – a roba je već tu. Potrebno je pronaći održive modele za ubrzanje prijevoza unatoč građevinskim radovima koji često traju godinama. Uz postojeće investicije, ključno je sagledati širu sliku i razviti inovativna rješenja koja će omogućiti brži, učinkovitiji i konkurentniji željeznički prijevoz robe.

Kao privatni sektor, prisutni smo na tržištu više od deset godina i vjerujemo da možemo značajno doprinijeti njegovom unaprjeđenju kroz stečeno iskustvo. Važno je istaknuti da privatni operateri danas drže oko 60 % tržišta, što predstavlja značajnu količinu robe kojom upravljaju privatni željeznički prijevoznici.

Uz to, direktno smo povezani s lukama, industrijom i terminalima, gdje ne djelujemo samo kao prijevoznici, već i kao investitori. Primjerice, gradimo terminal u Rijeci, a takve investicije se multipliciraju i pozitivno utječu i na druge sektore – poput špediterskih kuća, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti – što je važno za lokalni i nacionalni gospodarski razvoj.

Naš je cilj da moderni terminali koje gradimo ne postanu uska grla kada se spoje na širu prometnu mrežu, zbog čega apeliramo na sve dionike da vode računa o cjelokupnom prometnom kontekstu. Hrvatska je trenutno veliko gradilište, ali i roba je tu – i zato moramo iskoristiti iskustvo i suradnju kako bismo stvari pomaknuli naprijed.

Vojko Kocijan, voditelj odjela za razvoj i projekte, Lučka uprava Rijeka rekao je kako je riječka luka je od srpnja 2024. godine uključena na još dva osnovna koridora TEN-T prometne mreže i sada je dio Mediteranskog koridora, koridora Baltičko more – Jadransko more i novog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

- To je strateški položaj koji riječku luku direktno povezuje s krajnjim zapadom, sjeverom i istokom Europe, omogućava dublju integraciju u prometnu i gospodarsku mrežu EU i otvara brojne mogućnosti za nova ulaganja u infrastrukturne projekte i sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz EU fondova, bilo za željezničku, cestovnu ili lučku infrastrukturu - rekao je. 
 

- U zadnjih 5-6 godina u riječkoj luci je aktivan investicijski ciklus čija se ukupna vrijednost kreće oko 1 milijardu eura (600,0 mil. eura ukupna investicija u novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal; 33,5 mil. eura investicija koncesionara AGCT u STS/obalne kontejnerske dizalice; 151,9 mil. eura - infrastrukturni projekti LUR sufinancirani bespovratnim sredstvima iz programa CEF; 173,4 mil. eura - novi infrastrukturni projekti LUR prijavljeni za sufinanciranje iz EU Fondova; 1,7 mil. eura – LUR projekti sufinancirani bespovratnim sredstvima iz drugih EU fondova; 14,3 mil. eura - samostalni projekti financirani namjenskim sredstvima LUR; 50 mil. eura investicija koncesionara u novu ACI marinu Rijeka). 

Velik dio lučke infrastrukture je obnovljen i moderniziran, a kroz par mjeseci s radom započinje i novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal.

 Karika koja nam još treba je željeznica i dobro je što je upravo razvoj željeznice sada najveći prioritet Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Zajednički je cilj razviti učinkovit i tehnološki razvijen željeznički sustav Hrvatske koji će biti potpuno integriran u prometni sustav EU. Prvi od privih i najvažniji projekt za riječku luku je nizinska pruga Rijeka – Zagreb - granica s Mađarskom. To je željeznički pravac koji leži na Mediteranskom koridoru, a često ga zovemo i riječki prometni pravac jer je ključan za luku Rijeka. Očekujemo/vjerujemo da će radovi na cijeloj željezničkoj dionici od Rijeke do granice s Mađarskom biti završeni u isto vrijeme kada i investicija našeg koncesionara u Fazu 2 na Rijeka Gateway kontejnerskom terminalu - rekao je. 

Naša najveća prednost je novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal – prvi terminal u regiji na daljinsko upravljanje s visokim stupnjem automatizacije, održivi „zeleni“ tehnološki najnapredniji terminal u ovom dijelu Europe.

 
Ukupna investicija u izgradnju i opremanje terminala te prometnu infrastrukturu, uključujući ceste i željezničko sučelje u luci i oko nje iznosi oko 600 milijuna eura, a realizirali su je zajednički Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste i koncesionar Rijeka Gateway d.o.o.:

Izgradnja terminala 106,7 milijuna EUR (400 metara obale sa zaobaljem financirana kroz kapitalni projekt Lučke uprave Rijeka, poznati Rijeka Gateway projekt Svjetske banke; igradnja terminala je završena u svibnju 2019. godine);
Investicijski projekt vrijedan 31,6 milijuna EUR u izgradnju intermodalnog terminala i rekonstrukciju teretnog dijela glavnog željezničkog kolodvora Rijeka (realiziran zajedno s HŽ Infrastrukturom, sufinanciran bespovratnim sredstvima iz programa CEF s 85% i završen u rujnu 2022. godine),
Državna cesta DC 403 70 milijuna EUR (projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija s 85%, investitor su bile Hrvatske ceste, a cesta je puštena u promet u listopadu 2023. godine)
Spojna cesta lučkog područja s državnom cestom DC 403 (LUR samostalno, ukupna vrijednost investicije je iznosila 4,5 milijuna EUR, projekt završen u rujnu 2023. godine);
Investicija koncesionara Rijeka Gateway 380 mil. EUR (Faza 1 = 200 mil. EUR i Faza 2 180 mil. EUR).
 

Ovo je najveći, najvažniji i najsloženiji projekt u povijesti, generacijski projekt koji riječkoj luci, riječkom prometnom pravcu i cijelom lučkom i prometnom sustavu Republike Hrvatske donosi lidersku poziciju u sjevernom Jadranu i široj regiji te novu, snažnu ulogu u međunarodnim opskrbnim lancima Europe općenito.

Ivić Vodopija, direktor za istočni Jadran i srednju Europu u tvrtki MAERSK, istaknuo je kako Jadran još uvijek ne koristi puni potencijal. Ograničenja su vidljiva u kapacitetu luka i željezničke infrastrukture. Premda su ulaganja vidljiva, još uvijek nisu dostatna. Luka Rijeka značajno zaostaje za konkurentskim lukama poput Kopra i Trsta. Potrebno je ubrzati procese, usvojiti nacionalnu strategiju i donijeti jasne odluke za razvoj.

- Godišnje prevezemo oko 30 milijuna kontejnera, a naši klijenti su vrlo različiti – no svi oni traže učinkovitost i otpornost, dok sve veći broj, posebice oni najveći, zahtijevaju i zelenu tranziciju. Kada smo započinjali s projektom razvoja riječke luke, ideja je bila stvoriti brz i zeleni transportni pravac prema Europskoj uniji. Međutim, danas ne možemo reći da smo brzi, a upitna je i sama učinkovitost. Unatoč tome, veliki globalni partneri i dalje inzistiraju na zelenoj tranziciji, i upravo s takvim strankama smo i pokrenuli projekt cijelog riječkog koridora. Kao tvrtka, obvezali smo se da ćemo do 2040. godine u potpunosti dekarbonizirati svoje poslovanje, što je izuzetno ambiciozan cilj. U okviru tog procesa već smo uveli 25 brodova pogonjenih zelenim gorivima, a imali smo čast ugostiti i drugi brod na svijetu na takvo gorivo u Kopru. To jasno pokazuje smjer u kojem idemo i koliko smo posvećeni održivoj budućnosti - rekao je Vodopija. 

Hrvoje Ordulj, šef Odjela za sigurnost prometa u Hrvatskim autocestama (HAC), naglasio je kako su autoceste privremeno rješenje dok se ne razvije snažna željeznička mreža. Hrvatska ima razvijen sustav autocesta koji spaja ključne regije, uključujući povezanost s Istrom i obilaznicama oko gradova. HAC ulaže u tehnologiju i modernizaciju infrastrukture, uključujući punionice za električna vozila – osobna i teretna – te obnovu asfalta, tunela i ograda. Izazov ostaje riječka obilaznica, koja trenutno funkcionira više kao lokalna cesta nego kao dio nacionalne prometne mreže.

- Evidentno je da teretni promet donosi najveće prihode, no s druge strane upravo on stvara i najviše problema – uzrokuje veća oštećenja infrastrukture i zahtijeva značajnija ulaganja u održavanje i razvoj. S logističke strane, sve je to potrebno sagledati kao cjelinu, jer nešto što je s jedne strane korisno može imati i negativne posljedice. U tom kontekstu, HAC planira izgradnju velikih parkirališta u riječkoj regiji. Razlog za to su poznate vremenske neprilike u tom području, a cilj je omogućiti vozačima da na sigurnom pričekaju poboljšanje vremenskih uvjeta. Ipak, treba uzeti u obzir da postojeći ugovori za odmarališta traju do 2030. godine, pa će se s proširenjima i dodatnim ulaganjima morati pričekati.  Situacija je dobra, primjerice, na autocesti A3 - rekao je Ordulj. 

Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je kako je pokrenut snažan investicijski ciklus, vrijedan više od milijardu eura. Radovi se provode diljem zemlje, a većina se financira iz EU fondova i kredita.

Značajni projekti uključuju:

Dugo Selo – Križevci, gdje su nakon zastoja radovi krenuli punom dinamikom

Dva kolosijeka do granice s Mađarskom, planirani za otvorenje početkom godine

Hrvatski Leskovac – Karlovac, gdje je natječaj raspisan, a radovi kreću do ljeta

Karlovac – Oštarije, u fazi projektne dokumentacije

Obnova dionica Dugo Selo – Novska, Novska – Okučani (dovršeno), te Okučani – Vinkovci (u završnoj fazi)

Rekonstrukcija lokalnih i regionalnih pruga također je započela, s ciljem podizanja cijelog željezničkog sustava na višu razinu.

- U HŽ Infrastrukturi trenutno se suočavamo s dva najveća izazova kada je riječ o bržoj provedbi projekata. Prvi je nedostatak projektanata na hrvatskom tržištu. Sve češće se događa da tvrtke, iako dobivaju ugovore, zbog manjka stručnog kadra nisu u mogućnosti ispoštovati zadane rokove. To stvara ozbiljne probleme u dinamici izvođenja radova.Drugi veliki izazov su administrativne procedure u Hrvatskoj. Ne mogu reći je li ih moguće pojednostaviti, ali je činjenica da je birokracija često prevelika prepreka za pravovremeno pokretanje i provedbu projekata. S jedne strane, postoji politički pritisak da se stvari ubrzaju, s druge strane gospodarstvenici traže brža rješenja, a mi imamo spremne projekte – no, zbog navedenih okolnosti, njihova realizacija ne ide željenim tempom - rekao je Kršić. 

Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je ključnu ulogu Europske unije u standardizaciji prometnih mreža i važnost ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu kroz europske fondove.

– EU politika usmjerena je na standardizaciju prometne mreže unutar svih država članica. Direktive definiraju standarde koje bi države trebale slijediti kako bi se osigurala usklađenost i funkcionalna integracija mreže diljem Unije – istaknuo je Šoštarić.

Naglasio je kako je gospodarski značaj ulaganja u prometnu infrastrukturu ogroman – doprinosi rastu BDP-a, ali i pokreće druge sektore gospodarstva.

– U Europskoj uniji postoji devet ključnih prometnih koridora, a transeuropska prometna mreža (TEN-T) sastoji se od tri sloja: osnovne mreže, proširene osnovne mreže i sveobuhvatne mreže. Cilj je da osnovna mreža bude završena do 2040. godine, a sveobuhvatna do 2050. – pojasnio je.

Hrvatska se nalazi na čak četiri koridora:

Mediteranski koridor (luka Rijeka – Zagreb – Slovenija/Mađarska)

Rajna–Dunav koridor (unutarnja plovidba Savom i Dunavom, luke Vukovar i Slavonski Brod)

Baltičko more – Jadransko more (željezničke i cestovne veze do Splita; luka Split prepoznata kao dio osnovne mreže)

Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje (željezničke veze Zagreb – Osijek – Vinkovci – Tovarnik – granica sa Srbijom)

– Hrvatska najveći dio ulaganja u prometnu infrastrukturu ostvaruje upravo kroz EU fondove. Obnova i razvoj željezničke mreže, veliki investicijski ciklus u luci Rijeka vrijedan više od 136 milijuna eura, kao i razvoj riječnih luka Vukovar i Slavonski Brod – sve to omogućeno je zahvaljujući europskim sredstvima – rekao je Šoštarić.

Dodao je kako je ključan strateški pristup pripremi projekata te da su među najvažnijim ulaganjima:

Uvrštavanjem luka Ploče i Split u osnovnu TEN-T mrežu, te luka Zadar i Šibenik u sveobuhvatnu mrežu, otvorena je prilika za planiranje i provedbu novih projekata koji će dodatno integrirati obalne regije u nacionalni i europski prometni sustav.