TikTok više nije platforma samo za zabavu. Korisnici ovu društvenu mrežu koriste i za pretragu vijesti, glazbe, recepata i raznih drugih informacija. Primjerice, kad je riječ o kulinarskim receptima, podaci pokazuju da generacija Z (mlađi od 27 godina) u 29% više slučajeva koristi TikTok kao izvor recepata u odnosu na milenijalce (mlađi od 43).

No nedavno istraživanje Hrvatske gospodarske komore također je pokazalo zanimljive rezultate kad je riječ o kupovnim navikama generacije Z. Primjerice, iako pripadnici ove generacije za novi proizvod, prehrambeni ili neprehrambeni, najčešće doznaje na društvenim mrežama (gotovo 69%), savjete o kuhanju u 73% slučajeva ipak će potražiti od svojih ukućana.

Dakle, premda je generacija Z često vrlo neovisna u svojim odlukama, roditelji i drugi članovi obitelji imaju snažan utjecaj na njih, osobito kad je riječ o praktičnim pitanjima, poput odabira namirnica.

Vjeruju roditeljima, nisu impulzivni

Pripadnici generacije Z, odnosno osobe rođene između 1997. i 2012. godine, prva su generacija koja je odrasla s tehnologijom kao dijelom svakodnevnog života. No usprkos tome što su na dnevnoj razini obasuti reklamama na društvenim mrežama, manje je vjerojatno da će ova generacija vjerovati online oglasima.

Na njihove odluke u znatno većoj mjeri utječe obitelj, a potom prijatelji ili vršnjaci s TikToka. Zato ne iznenađuje što je istraživanje HGK pokazalo kako generacija Z u više od 86% slučajeva proizvode kupuje prema kupovnim navikama koje su već prisutne u kućanstvu. 

Pripadnici generacije Z i kao kupci se razlikuju od drugih generacija. Primjerice, manje su impulzivni od milenijalaca. Jedna američka studija pokazala je kako je veća vjerojatnost da će gen Z pričekati nekoliko dana prije kupnje određenog proizvoda u usporedbi s milenijalcima. Isto istraživanje pokazalo je i da pripadnici ove generacije manje novca troše na online kupnju, u odnosu na milenijalce, ali su spremni potrošiti više u fizičkoj trgovini.

'Podrijetlo pokazuje kvalitetu'

Pri kupnji bilo koje vrste proizvoda transparentnost i raznolikost temeljne su vrijednosti koje pokreću potrošnju mlađe generacije. Naime, pripadnici generacije Z imaju određena očekivanje od robnih marki, a osim spomenutih vrijednosti važna im je uključenost brenda. 

Kako bismo dobili bolji uvid u to što još utječe na shopping navike generacije Z, zamolili smo dvije njene pripadnice da s nama podijele svoja iskustva.

- Prilikom kupnje najviše obraćam pozornost na cijenu i podrijetlo proizvoda, pa tako uglavnom tražim zlatnu sredinu, proizvod koji ima dobru kvalitetu, a da opet nije preskup. Isto tako, kad sam u prilici, radije odaberem domaći proizvod jer sam tako sigurnija u njegovu kvalitetu - kaže Tina Ž. (27) te dodaje kako je posljednjih godina počela obraćati pažnju i na reputaciju brenda čiji proizvod namjerava kupiti.

- Ako mi se neki proizvod svidi, ali smatram da se vrijednosti tog brenda kose s mojima, svoj ću novac u tom slučaju uložiti u neki drugi proizvod - objašnjava sugovornica. 

Naša druga sugovornica, Korina S. (20), studentica ekonomije, kaže kako su roditelji najviše oblikovali njezine potrošačke navike, no dodaje kako danas sve više čita sastav na poleđini proizvoda.

- Otkad živim sama, više čitam deklaracije na proizvodima i na osnovi njih nastojim procijeniti kvalitetu određenog proizvoda. Smatram da je to posebice bitno kod prehrambenih proizvoda jer tako možemo donositi zdravije odluke kad je riječ o našoj prehrani - objašnjava Korina.

Navike igraju bitnu ulogu

Iako tržišni trendovi utječu na njihove potrošačke navike, možemo zaključiti kako odluke o kupnji prehrambenih namirnica mladi ne donose samo na temelju popularnosti proizvoda. Obitelj i naslijeđene navike često oblikuju njihove dugoročne preferencije. Primjerice, osobe koje su odrasle u obiteljima koje preferiraju domaće ili ekološke proizvode često nastavljaju slijediti te obrasce.

Upravo ovaj uvid u razmišljanja mladih HGK smatra pozitivnim pokazateljem da mlađe generacije prepoznaju kvalitetu domaćih proizvoda.

- Istraživanje pokazuje da je za gotovo 72% ispitanika (točnije 71,96%) drugi najvažniji kriterij pri kupnji prehrambenih proizvoda domaće podrijetlo, a 52,41% ispitanika ističe važnost kontroliranog podrijetla proizvoda - kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, te dodaje kako to upućuje na povjerenje mladih kad je riječ o domaćim proizvođačima.

- Prosinac je mjesec blagdanskog duha i obiteljskih tradicija, vrijeme u kojem se okupljamo oko stola, darujemo i uživamo u zajedništvu. U tom blagdanskom okruženju rezultati istraživanja Hrvatske gospodarske komore o kupovnim navikama generacije Z svjedoče o sve većem povjerenju novih generacija u kvalitetu domaćih proizvoda - ističe Bogović te poziva sve čitatelje da u nadolazećem razdoblju, kad god mogu, biraju domaće proizvode kako bi ih što više bilo na blagdanskim stolovima i pod božićnim drvcem.