'Stres' je danas broj jedan opasnost za zdravlje: A koliko ga jačaju 'mikrostresori'?

Nejasne i dvosmislene poruke iz tima, kolega koji se konstantno žali i stvara dramu, nagle i konstantne promjene u hitnosti projekata... Sve ovo čini se kao svakodnevni zadaci na koje smo pristali samim time što smo zaposleni u nekakvom kolektivu koji se sastoji od različitih ljudi, pa tako i različitih stilova, što rada što komunikacije. Ali ustvari je riječ o tzv. mikrostresorima, koji se, ako ih nismo svjesni i ako ih ne primjećujemo, natalože u veliki stres. To su one male prolazne situacije koje same po sebi ne izazivaju snažnu stresnu reakciju, ali se s vremenom nakupljaju te iscrpljuju našu mentalnu i fizičku energiju. Budući da su često suptilni i povezani s ljudima iz naše bliske okoline, teško ih je prepoznati, a još teže adresirati. 

U knjizi "The Microstress Effect: How Little Things Pile Up and Create Big Problems - and What to Do about It", koju su napisali Rob Cross i Karen Dillon, autori se bave idejom kako se mali i svakodnevni stresori, poznati kao mikrostresori, nakupljaju te kako mogu ozbiljno utjecati na naše zdravlje, produktivnost i opću dobrobit. Autori objašnjavaju da, iako ovi mikrostresori često ne izazivaju snažnu stresnu reakciju pojedinačno, njihova kumulacija može dovesti do ozbiljnih problema.

Tri glavne vrste mikrostresora

Stresori koji iscrpljuju naš kapacitet: Situacije koje zahtijevaju dodatnu energiju ili vrijeme, poput neočekivanih i neplaniranih zadataka ili promjena planova. 

Stresori koji narušavaju naš identitet: Događaji koji nas tjeraju da djelujemo protiv svojih vrijednosti ili uvjerenja, što može izazvati unutarnji konflikt.

Stresori koji utječu na naše emocionalno blagostanje: Interakcije koje izazivaju negativne emocije, poput sukoba s kolegama ili članovima obitelji.

Autori Cross i Dillon ističu da kod mikrostresora, kad govorimo o našem zdravlju, sklizak teren predstavlja njihov "kaskadni učinak". Mikrostresori često izazivaju lančanu reakciju u kojoj jedan stresor dovodi do drugih, povećavajući ukupni stresni teret. Utjecaj koji ima kaskadni učinak mikrostresora nije malen, on itekako može utjecati na naše fizičko zdravlje; oslabiti naš imunološki sustav, povećati rizik od bolesti srca i ostalih zdravstvenih problema, ovisno o stanju u kojem se nalazimo. 

Postoje strategije za upravljanje mikrostresom

Kao što smišljamo strategiju za različite situacije u kojima ćemo se naći, nije na odmet napraviti strategiju koja će nam pomoći da djelovanje mikrostresora minimalno negativno utječe na nas. 

Prioritizacija vlastite dobrobiti

Toliko ste puta dosad vjerojatno čuli frazu kako treba postaviti granice da možda više ni ne znate o kojim je granicama ustvari riječ. Postaviti granice mikrostresorima znači prepoznati situacije i osobe koje nam mogu priuštiti takve sitne i nevidljive "ubode u trbuh", a onda smanjiti njihovu moć maksimalno, svjesno. Nekad je potrebno izmaknuti se i okrenuti se aktivnostima koje nas opuštaju i ispunjavaju, pa bilo da je riječ samo o kratkoj kavi izvan ureda ili šetnji na otvorenom - bit će dovoljno da se prekine taj začarani krug u nama. 

Ograničavanje negativnih interakcija

Nekad jednostavno trebamo okrenuti se od osoba koje u nama izazivaju stres. Ako neka osoba u vama izaziva negativne senzacije i osjećaje, jednostavno smanjite interakciju s tom osobom ili grupom ljudi na najmanju moguću mjeru. U tome nema ništa loše. 

Učiti reći 'ne'

Pod ovo pripada - prepoznavanje svojih granica i sposobnost odbijanja dodatnih obaveza koje mogu povećati stres. Ako se nalazite u sustavu u kojem ne postoji sluh za odbijanje zadataka na direktan i opisan način, delegirajte i/ili ponudite alternativu. Realno, što možete izgubiti ako pitate i ponudite argumente za svoj prijedlog kompenzacije zadataka? 

Izgradnja podržavajuće mreže

Njegovanje odnosa s ljudima koji pružaju emocionalnu potporu i razumijevanje može djelovati kao protuteža negativnim interakcijama. To ne znači da kolege moraju postati bliski prijatelji, ali vaš radni backup - to mogu. Dakle, u praksi to izgleda tako da vas "osoba 1" uzruja na neki način, a "osoba 2" (vaša osoba od povjerenja) bude vaš oslonac u tom problemu. Pa i da je posrijedi samo prepričavanje situacije, olakšali ste sebi emotivni naboj. 

Prakticiranje samosvijesti i refleksije

Redovito razmišljanje o vlastitim reakcijama i emocijama može pomoći u prepoznavanju obrazaca mikrostresa. Ako dovoljno dobro poznajemo sebe i svoje reakcije na druge, onda smo u stanju prepoznati iste takve tuđe reakcije još brže. Nekad je promatranje sebe najbolji način da upoznamo druge, a vrijedi i obrnuto!