Građevinska jama spasila građevinare prilikom zagrebačkog potresa

U građevinarstvu je rad na dubini ključan za otporne i čvrste građevine. Kod nestručno izvedenih radova posljedice mogu biti prilično opasne, a ako se radovi ispravno izvedu, mogu donijeti korist zgradama u neposrednoj blizini.

Što je građevinska jama i kod kakvih se projekata koristi?

Vujić: Građevinska jama je privremena konstrukcija čija je primarna zadaća omogućiti izradu temelja i podzemnog dijela građevine za koju je projektirana. Ona se izvodi kad nije moguće kopati u širokom iskopu, u slučaju visoke razine podzemne vode, blizine postojećih objekata, instalacija ili prometnica.

Koji postotak unutar cjelokupnog projekta otpada na zaštitu građevinske jame, koliko je ona važna u izgradnji?

Vujić: Cijena zaštite građevinske jame varira od projekta do projekta, ali recimo to tako da ona najčešće iznosi do 15 posto ukupne investicije.

Koliko unaprijed se mora planirati zaštita građevinske jame prije početka radova?

Vujić: Zaštitu građevinske jame treba planirati puno ranije, šest mjeseci do godinu dana. Prva faza je izrada geotehničkih istražnih radova na terenu. Izvode se bušenjem, a uzima se uzorak tla koji se nosi na analizu ne bi li se dobili njegovi parametri, ali i pojava te razina podzemne vode. Iduća faza je izrada projekta zaštite građevinske jame. On definira položaj zaštitne konstrukcije u odnosu na objekt i dubinu iskopa. Na osnovu geotehničkog elaborata u kojemu su obrađeni parametri tla i razina podzemne vode, određuje se tehnologija kojom će se jama osigurati, njezino modeliranje te proračun.

Koji su izazovi kod zaštite građevinskih jama s kojima ste se do sada susretali?

Vujić: Najveći izazovi su bili u urbanim sredinama, recimo u Zagrebu gdje su bile velike dubine iskopa te visoke razine podzemne vode. Nerijetko su tu bili i susjedni objekti u jako lošem stanju koji su se nalazili na samom rubu građevinske jame. Zatim i prometnice s obje strane. Težak pristup naše mašinerije na pojedinim lokacijama zbog uskih ulica.

Izazovnim pamtim i projekt na rijekama Kupi te Dunavu gdje smo radili pilote za marine jer smo ih izvodili s plovnih objekata. To su pontoni na koje dolazi stroj težak 60 tona i to su bili uistinu posebni izazovi rada.

Napomenuo bih i slučaj koji nam se dogodio tijekom zagrebačkog potresa. Radili smo zaštitu iskopa građevinske jame na Parku kneževa u Branimirovoj ulici. Tehnologija zaštite je bila armiranobetonska dijafragma s dva reda geotehničkih sidara. U konačnoj fazi iskopa, kad smo bili na dubini od 12 metara, dogodio se potres. Došlo je do podrhtavanja tla i njegovog horizontalnog pomicanja. Jedna situacija za koju ne moram govoriti koliko je nepovoljna za zaštitu građevinske jame, samu konstrukciju i sve obližnje zgrade.

Pregledom konstrukcije nakon potresa, ustanovili smo da nije bilo nikakvih oštećenja na zaštitnoj konstrukciji, a postojeći objekt star stotinjak godina koji je bio tik uz našu zaštitu imao je tek sitnija oštećenja. Usporedbe radi, objekti koji nisu bili tik uz našu konstrukciju, pretrpjeli su znatna oštećenja.

S našom zaštitnom konstrukcijom nismo samo ojačali tlo ispod objekta, nego su nam susjedi bili zahvalni što smo sačuvali i njihove građevine.

Koji se standardi moraju poštovati kod osiguravanja građevinske jame odnosno kako uočiti nepravilnosti kod nekvalitetne izvedbe?

Vujić: Nepravilnosti se lako uoče i ne bi ih trebalo biti. Govoreći o nepravilnostima, to su veći horizontalni pomaci od projektiranih jer to znači da dolazi do naginjanja konstrukcije. Zatim prodor vode kroz vodonepropusnu zaštitu te pretjerano slijeganje objekata pri dubokom temeljenju.

Koje rizike donosi nestručno osiguravanje građevinske jame? 

Vujić: Može nam se dogoditi da ako se zaštitna konstrukcija previše nagne, da uđe u gabarite budućeg objekta čime on gubi svoju dimenziju. Može doći do prodora vode kroz zaštitnu konstrukciju, a nju zatim treba sanirati zbog čega se produljuje vrijeme izvođenja radova i pomiču rokovi. Naposljetku, može doći do katastrofalnih posljedica poput urušavanja zaštitne konstrukcije i okolnog tla.

Zaštita građevinskih jama nije jedino čime se bavite. Na kakvim ste projektima i s kakvim aktivnostima najviše potrebni u zadnjih pet godina otkako su se intenzivirali građevinski radovi diljem cijele Hrvatske?

Vujić: Kroz zadnjih pet godina radili smo na poboljšanju tla tehnologijom mlaznog injektiranja, sanacijama nasipa rijeke Kupe i Save stradalima u potresu. Ojačanjima temelja tla ispod mostova, dubokom temeljenju mostova i vijadukata te stambenih objekata.

Radili smo i u koritu Kupe jedan dio temeljenja za marinu, jednako kao i na rijeci Dunav za vukovarsku marinu. Na marinama u Jadranskom moru radimo s posebnom tehnologijom koju smo patentirali, a to je sidrenje samih vezova. Mislim da to radimo čak jedini na svijetu.

Kako biste voljeli vidjeti poslovanje Grase u idućih pet godina?

Vujić: Na tržištu smo već više od 30 godina. Tvrtku vidimo kao neovisnu unatoč velikom interesu i domaćih i stranih subjekata koji bi nas htjeli vidjeti u njihovom portfelju. Nadam se da će nam budućnost donijeti još složenih i zahtjevnih projekata. A na tim projektima bih volio zadržati naše djelatnike s čijim smo angažmanom i kvalitetom rada jako zadovoljni. Neki od njih s nama su već 30 godina! Gledat ćemo da održimo najvišu kvalitetu radova te da se oni izvode u zadanim rokovima – na zadovoljstvo investitora, a i nas samih.

Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.