
Kontrole, briga o vanjskom tako i o unutarnjem zdravlju jednako su važne. U nastavku vam donosimo 10 navika koje trebate usvojiti do 40-e koje su ključne za zdravlje mozga
Lifestyle
Komentari 0Kontrole, briga o vanjskom tako i o unutarnjem zdravlju jednako su važne. U nastavku vam donosimo 10 navika koje trebate usvojiti do 40-e koje su ključne za zdravlje mozga
Iako godine, genetika i naslijeđe igraju važnu ulogu, istraživanja pokazuju da to što radimo u četrdesetima može značajno utjecati na zdravlje našeg mozga u kasnijim godinama života.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
U četrdesetima se često pojavljuju prvi rizični faktori, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i nezdravih navika, koji mogu predstavljati prijetnju zdravlju mozga u budućnosti. Osim toga, kako godine prolaze, mozak se prirodno sve sporije obnavlja, zbog čega je ključno već sada poduzeti korake za očuvanje pamćenja i mentalne bistrine, piše Well+Good.
Evo koje navike sprječavaju kasniju pojave demencije i probleme s pamćenjem.
Visoki krvni tlak oštećuje krvne žile u mozgu, čime se povećava rizik od moždanog udara i kognitivnog opadanja. Zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i redovita tjelovježba mogu pomoći u smanjenju tih rizika.
Visoki kolesterol u srednjoj dobi povezan je s većim rizikom od demencije, jer može blokirati krvne žile. Preporučuje se uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i, ako je potrebno, uzimanje lijekova kako bi se smanjio ovaj rizik.
Neregulirana razina šećera može oštetiti živce, uključujući i one u mozgu. Važno je pratiti razinu šećera, pridržavati se zdrave prehrane i uzimati propisanu terapiju ako je to potrebno.
Dugotrajna depresija i tjeskoba mogu smanjiti veličinu hipokampusa, dijela mozga koji je ključan za pamćenje. Terapija, fizička aktivnost, kvalitetan san i društvene aktivnosti mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga.
Pušenje smanjuje dotok kisika u mozak, što ubrzava njegovo propadanje, dok prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od demencije.
Prekomjerno pijenje alkohola može dovesti do smanjenja volumena mozga, što negativno utječe na kognitivne funkcije. Iako umjerena konzumacija alkohola obično nije problematična, važno je pratiti vlastite navike i održavati umjerenost kako bi se očuvalo zdravlje mozga i smanjio rizik od dugoročnih posljedica.
Pretilost povećava rizik od demencije zbog upale i lošeg metabolizma. Fokusirajte se na kretanje i uravnoteženu prehranu, a ne samo na brojke na vagi.
Tjelovježba potiče protok krvi i rast moždanih stanica, čime pozitivno utječe na zdravlje mozga. Nije potrebno raditi naporne vježbe – šetnje, ples ili penjanje stepenicama sasvim su dovoljni, ako tjedno skupiš oko 150 minuta fizičke aktivnosti.
Gubitak sluha i vida može dovesti do socijalne izolacije, smanjenja mentalne stimulacije i povećanog rizika od depresije, što sve doprinosi većem riziku od demencije. Korištenje naočala i slušnih aparata pomaže u održavanju svakodnevne komunikacije i mentalne aktivnosti, čime se smanjuje opasnost od kognitivnog opadanja i podržava zdravlje mozga.
Dugotrajna izloženost zagađenju može izazvati upalu u mozgu, što povećava rizik od kognitivnih problema i neuroloških bolesti. Da biste smanjili utjecaj zagađenog zraka, koristite pročišćivače zraka u zatvorenom prostoru, nosite zaštitne maske tijekom dana s visokim razinama smoga, te redovito pratite kvalitetu zraka putem aplikacija kako biste poduzeli mjere zaštite kada je to potrebno.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+