
Omogućavanje raznolikijih izvora hrane i razvoj nedovoljno iskorištenih usjeva bogatih hranjivim tvarima mogli bi pomoći u borbi protiv pothranjenosti i poboljšati sigurnost hrane u Africi
Lifestyle
Komentari 0Omogućavanje raznolikijih izvora hrane i razvoj nedovoljno iskorištenih usjeva bogatih hranjivim tvarima mogli bi pomoći u borbi protiv pothranjenosti i poboljšati sigurnost hrane u Africi
Dok je znanstvenik za usjeve Michael Frei odrastao u Njemačkoj 1980-ih, televizijski ekrani bili su prepuni prizora siromaštva, suše i uništenja u Africi. Glad u Etiopiji 1984. približila je milijunima ljudi troškove nesigurnosti hrane na kontinentu.
To je također potaknulo Freia da se uključi u kampanje i prikupljanje sredstava te nastavi karijeru u agronomiji uz specijalizaciju u održivoj biljnoj proizvodnji i globalnoj sigurnosti hrane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Frei je danas profesor agronomije na Sveučilištu Justus Liebig u Giessenu u Njemačkoj i koordinira međunarodnu istraživačku inicijativu koju financira EU pod nazivom HealthyDiets4Africa (HD4A), a koja je započela 2023. i trajat će do 2028. godine.
Inicijativom se uspostavljaju partnerstva između stručnjaka u Africi i Europi, kao i UN-ova Svjetskog programa za hranu i Međunarodnih instituta za biljne genetske resurse i tropsku poljoprivredu. Njihov je cilj zajedno istražiti može li veća raznolikost prehrambenog sustava pomoći u borbi protiv različitih oblika pothranjenosti u Africi, što bi koristilo i zdravlju i okolišu.
„Laboratoriji prehrambenog sustava” uspostavljeni su u osam zemalja, od Liberije na zapadu do Kenije na istoku. Omogućuju analizu nutritivnih vrijednosti biljaka i načina njihova uključivanja u prehranu uz rad koji koordinira Afrički centar za rižu, panafrička organizacija za poljoprivredna istraživanja sa sjedištem na Obali Bjelokosti.
Ako se postave u okruženje gdje su se proširile monokulture za usjeve poput kukuruza, Frei smatra da bi upotreba tih laboratorija za uvođenje veće raznolikosti u prehrambeni sustav mogla pomoći u poboljšanju nutritivne vrijednosti konzumirane hrane te pozitivno utjecati na okoliš.
Inicijativa je model za Food 2030, okvir politike EU-a za istraživanje i inovaciju koji potiče prijelaz na održive, zdrave i uključive prehrambene sustave koji poštuju planetarne granice.
„Raznolika prehrana zdravija je, može riješiti mnoge nedostatke u prehrani koje vidimo i općenito je ekološki stabilnija”, rekao je Frei.
Frei opisuje da se Afrika suočava s „trostrukim teretom pothranjenosti” uzrokovanim trima glavnim prehrambenim izazovima.
Prvo, ljudi i dalje gladuju: procjene britanskog Crvenog križa pokazuju da više od 150 milijuna ljudi u Africi nema dovoljno hrane. Drugo, čak i onima koji imaju dovoljno hrane često nedostaju nužni mikronutrijenti poput cinka i željeza.
Treće, pretilost je sve veći problem u urbanim područjima, gdje prehrana obiluje prerađenom hranom, šećerom i nezdravim mastima te pridonosi povećanju stope pretilosti i povezanim stanjima kao što su dijabetes, hipertenzija i srčane bolesti.
„U mnogim afričkim zemljama svi su ti fenomeni uočljivi istovremeno”, rekao je Frei.
Razvoj raznolikog prehrambenog sustava smatra se mogućim rješenjem za sva tri navedena izazova. Jedan je način koji istraživački tim istražuje domišljata upotreba manje uobičajenih usjeva bogatih hranjivim tvarima i njihova integracija u svakodnevnu uporabu.
Primjeri vrsta koje proučavaju su amarant, lisnato povrće otporno na sušu i mletački grah, mahunarka. I jednog i drugog ima u izobilju diljem Afrike.
Kad se uzgajaju zajedno, ti usjevi međusobno se podupiru i pogoduju okolišu. Mletački grah unosi dušik u tlo, a on koristi amarantu i smanjuje potrebu za kemijskim gnojivima. Obje biljke također imaju osobito visoke nutritivne vrijednosti.
Još je jedna biljka drvo Parkia biglobosa, također poznato kao afrički bagrem. Proizvodi sjemenke bogate hranjivim tvarima koje Frei opisuje kao „proteinske bombe”. U prošlosti su se njegove sjemenke rabile kao aroma za juhu. Međutim, s vremenom je taj običaj nestao, a zamijenile su ga praktičnije, ali uvezene i manje zdrave kocke za juhu.
U skladu s Istraživačkim i inovacijskim partnerstvom EU-a i Afrike za sigurnost hrane i prehrane te održivu poljoprivredu, tim projekta HD4A nada se da će njihov rad uspjeti obnoviti strast prema prošlosti uz upotrebu novih tehnologija za optimizaciju budućih sustava usjeva.
„Ne želimo se vratiti u kameno doba, samo želimo osigurati da ljudi ne napuste ono dobro što su imali. Želimo pomoći u razvoju raznovrsnih, produktivnih modernih sustava usjeva”, rekao je Frei.
Profesor Christophe Matthys, nutricionist na Katoličkom sveučilištu Leuven u Belgiji, pomaže pretočiti napretke u biljnoj znanosti u izravne koristi za zdravlje. Matthys se usredotočuje na integraciju hranjivih tvari dobivenih iz usjeva u nove proizvode, kao i na prevladavanje nekih društvenih izazova u poticanju promjene prehrane.
Ukazuje na prepreke zdravijoj prehrani, odnosno načine razmišljanja koji prekomjernu konzumaciju smatraju znakom plodnosti ili bogatstva, a zdravije izbore poput voća namijenjenima siromašnima ili djeci.
„Svjesni smo da se, ako želimo da naši znanstvenici za biljke budu uspješni, moramo usredotočiti i na društvene aspekte, uz poštovanje kulture, ali i poboljšanje zdravlja”, rekao je.
Jedan pilot-projekt sa školama na Obali Bjelokosti uključivao je proizvodnju krekera od riže koji sadrže ekstrakte mikronutrijenata dobivenih iz nedovoljno iskorištenih biljaka. Na taj način tim testira ukus, prihvaćanje i spremnost ljudi da plate.
„Očekuje se da će ti krekeri pružiti raznovrstan izvor hranjivih tvari za programe školske prehrane”, rekao je dr. Sali Ndindeng iz centra AfricaRice, koji vodi ispitivanje.
Matthys se sada sprema prenijeti poruku inicijative HD4A o važnosti razvoja raznolikosti kreatorima politika na sastanku na vrhu Prehrana za rast (N4G) koji se održava u Parizu u Francuskoj 27. i 28. ožujka 2025.
Ova ključna međunarodna konferencija koja se održava svake četiri godine okuplja vlade, međunarodne organizacije, poduzeća i civilno društvo da bi se pokrenule obveze i resursi usmjereni na poboljšanje prehrane diljem svijeta.
Nada se da će sastanak na vrhu skrenuti pozornost na vodeću ulogu Afrike u preispitivanju uloge koju različiti prehrambeni sustavi imaju u potpori boljem zdravlju i okolišu.
„Važno je naglasiti da Afriku ne obilježava samo pothranjenost jer je percepcija još uvijek takva. Afrika obiluje mogućnostima uz novo povrće, voće i usjeve koji blagotvorno utječu na ljudsko zdravlje”, rekao je.
Nada se da će u budućnosti rad potaknuti djelovanje prema novim, lokalno uzgojenim proizvodima, koji će s vremenom postati sastavni dio raznovrsnije i hranjivije prehrane, kako u Africi tako i šire.
„Uistinu se nadam da ljudima možemo usaditi ideju o razvoju raznolikosti hrane.”
Autor: Andrew Dunne
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
​Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+