Reakcije nakon tragične smrti ne jenjavaju. Iskusni kapetan: Te brodice mogu i na jači vjetar!

Vlada, kako doznajemo, više ne može ignorirati pritisak javnosti koji je nastao nakon smrti 26-godišnjeg Frane Borovine te se, kako nam kažu ljudi bliski najvišim državnim institucijama, ozbiljno radi na tome da se brze medicinske brodice stacioniraju na otoke za koje su prvotno i namijenjene. No u Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu danima vlada muk. Ravnateljica HZHM-a, Maja Grba-Bujević, posljednje što je smatrala bitnim da podijeli s javnosti jest pohvaliti se da se gradi pet novih medicinskih brodica.

- Zbog iznimne važnosti brzih brodica za stanovnike i posjetitelje otoka i cestovno nedostupnih priobalnih mjesta, Ministarstvo zdravstva u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture radi na proširenju flote s dodatnih pet brodica kojima će se pokriti šire jadransko područje i povećati kapacitete za hitne intervencije – napisali su nam iz HZMZ-a prije desetak dana.

No kako doznajemo, u šibenskom brodogradilištu po narudžbi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture gradi se još sedam brodova, od koji je pet predviđeno za hitnu medicinsku službu. No prema informacijama kojima raspolažemo, oni još nisu službeno dobili nikakve upute ni tehničke specifikacije kako bi znali opremiti brodove sukladno njihovoj namjeni.

Ono što nam, među ostalim, iz Ministarstva zdravstva i HZMZ-a nisu odgovorili jest gdje će biti vez za tih pet novih brodica, koji su faktori prema kojima će se o tome odlučivati i za kad je previđena realizacija tog plana. Nisu nam naveli ni kolika je njihova vrijednost, kao niti razmatra li se da se brodica već u ovom trenutku iz Dubrovnika prebaci na Lastovo. Ne znamo ni na temelju čega je odlučeno da se tri od šest postojećih brodova smjeste na kopno umjesto na otoke ni na koji način su testirane maritimne sposobnosti isporučenih brodova koje prema specifikacijama mogu podnijeti more 6, odnosno valove od 4 do 6 metara te mogućnost plovidbe u svim smjerovima u odnosu na valove.

O performansama brodova za hitnu medicinski transport kakvima raspolaže naša zemlja govori nam dubrovački kapetan koji plovi Sjevernim morem i koji raspolaže istim takvim tipom broda, samo pet metara kraćim. Kaže kako su njihove tehničke karakteristike zaista vrhunske i da nema nikakve šanse da takav brod ne može svladati valove do Lastova. Samo je pitanje je li posada dovoljno obučena za takav zadatak, odnosno plovidbu nemirnim morem.

NISU SE JAVLJALI Frano nije prvi. Pacijent s Raba pet sati putovao do Rijeke jer nisu mogli dobiti brzu brodicu

- Na Sjevernome moru sam od 2009. godine, zapovjednik sam gore 16 godina, a imam više od 20 godina navigacije. Naš matični brod ima 70 metara i na njemu imamo dva glisera od kojih je jedan vrlo sličan ovome u Hrvatskoj. Naš primarni zadatak je rad oko naftnih platformi, mi smo im prva linija obrane u slučaju požara, eksplozije, ozljede... Sjeverno more je mjesto koje ne prašta. Ne daj Bože gore pasti u more, vi ste za 10 minuta gotovi. Zato mi svake godine imamo i teorijske i praktične ispite, gdje moramo zadovoljiti norme koje su postavili Norvežani i Englezi. Drugim riječima, u određeno vrijeme moramo obaviti određene zadatke. Ako ne možete, vi niste sposobni raditi taj posao. Radi se trening po danu, po noći, po lošim vremenskim uvjetima, morate uvijek biti spremni – kaže nam dubrovački kapetan, s kojim je na brodu 15 članova posade.

Dodaje kako danima prati slučaj Frane Borovine, mladića kojeg su osam sati i 38 minuta transportirali s Lastova za Dubrovnik jer brza medicinska brodica nije mogla po njega, odnosno trebalo bi joj četiri sata u jednom smjeru, kako nam je tad rekao ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić. No tu njegovu izjavu demantirala je njegova matična kuća navodeći kako "uslijed iznimno teških meteoroloških uvjeta i stanja mora, ni helikopter ni brza brodica za zbrinjavanje životno ugroženih pacijenta, kao ni brod Lučke kapetanije Dubrovnik u ovoj konkretnoj intervenciji nisu mogli biti korišteni".

- Nije u redu da se javnost obmanjuje, dajte meni i mojim dečkima dva sata da upoznamo brod i dokazat ćemo da može ići u bilo koje doba dana i noći, samo trebaju imati ljude koji znaju raditi svoj posao. Nadam se da će se nešto promijeniti. Jedan mladi život je ugašen. A zašto? Zbog tako banalne stvari - kaže naš sugovornik i dodaje kako je kolegama koji su na medicinskom brodu u Dubrovniku još lakše nego njima na Sjevernome moru.

- Brodica kakvu ima hrvatska medicinska služba čak je i veća od naše i može podnijeti i veće more, a čak su i većega kapaciteta nego što oni to predstavljaju ljudima. Takvi brodovi bez problema mogu podnijeti 30 čvorova vjetra i valove tri do četiri. Ako je taj dan puhalo 22 čvora, kako se navodi, to je za takav brod ništa, to je maksimalno 3,5 metara mora. Između otoka takvi valovi se ni ne mogu razviti, jedino na otvorenome moru, i to ako puše nekoliko dana, pa može doći do stvaranja valova od četiri metra. Naš brod je manji i smješten je na brodu, ima 10-ak metara. Mi njega moramo spustiti u more s broda, po vremenu koje je mnogo lošije od toga. U slučaju opasnosti, ako platforma traži od nas pomoć, moramo biti sposobni spustiti taj brod u more na valove od četiri i pol do pet metara i na 40 čvorova vjetra - kaže nam dubrovački kapetan te dodaje da njegova posada redovito trenira kako bi bila u stanju izvršiti zadatak.

SLUČAJ MLADIĆA S LASTOVA TKO LAŽE?! Gliser je mogao isploviti! Imamo dokument! Frano bi imao šansu za život

- Ne vidim zašto se naše posade ne mogu obučiti da rade isto. Njima je još lakše jer ne moraju gliser spuštati s broda koji se i sam ljulja. Oni kreću s kopna, s veza, to je golema stavka koja se briše i koja smanjuje rizik. Sve mi se čini da ljudi koji se zapošljavaju na takvim mjestima nemaju niti iskustva ni znanja, da su zaposleni podobni a ne sposobni. Uvjeren sam da nitko od njih nije imao iskustva sa sličnim operacijama u svojoj karijeri. Za takvo nešto zaista treba iskustvo - kaže nam sugovornik te dodaje da je prvo u priči sporno što je brod uopće u Dubrovniku, a ne na Lastovu, jer je nabavljen kako bi služio otočanima. Objašnjava i da, u slučaju jakog juga, uopće ne moraju ići u Dubrovnik. Dapače, Split je mnogo logičniji izbor.

- Neka je bilo jugo i tri do četiri metra valova, što znači da bi im tuklo u desnu stranu broda, što bi ih više valjalo. Ali da su krenuli do Splita, koji je pet do šest milja dalje, njima bi vjetar i valovi bili u krmu, što nikakav problem nije. Dapače, imali bi veću brzinu jer vam vjetar pomaže, gura vas. Kad pročitam izjave nekih ljudi u kapetaniji, posramim se. Kako takvi ljudi uopće mogu raditi taj posao i donositi odluke?! Na Sjevernome moru, po mnogo lošijem vremenu, dignu sve, i brodove i helikoptere. Netko je kardinalno pogriješio. Sustav je od početka postavljen loše, niti imaju kvalitetne ljude koji bi to radili niti su brodovi locirani gdje ne bi trebali biti. Zašto bi se gubili sati da brodica iz Dubrovnika ode po nekoga i vrati se kad može biti stacionirana na otoku - pita se kapetan.
Podsjetimo, Frano je preminuo od posljedica meningokokne sepse i upale pluća. Istraga nadležnog ministarstva još traje.

USKORO NALAZ INSPEKCIJE

Ministrica Hrstić, ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević te načelnica Lastova Anita Jančić Lešić na temu zdravstvene skrbi na Lastovu se se i sastali. Na stranicama "Hitno za Lastovo" objavljen je njen dopis inicijativi. "Svi smo žalosni i ljuti zbog smrti mladog čovjeka, želimo znati što se i zašto se to dogodilo. Izvješće inspekcije bit će za dva tjedna i bit će javno objavljeno." Nakon toga će se, kaže, otklanjati nepravilnosti i raditi na poboljšanju u helikopterskom i pomorskom prijevozu hitnih pacijenata.