Uskoro ističe rok za prijavu poreza na dobit za 2024. godinu. Tko je obveznik podnošenja prijave, koju dokumentaciju treba priložiti PU i sve ostale bitne informacije saznajte od ovlaštene porezne savjetnice
SVE ŠTO TREBATE ZNATI
Podnošenje Prijava poreza na dobit za 2024. godinu
Čitanje članka:
5
min
Obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit. Obveznici poreza na dobit sastavljaju Prijavu poreza na dobit na PD obrascu ili PD-NN obrascu, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku: Pravilnik). U postupku utvrđivanja porezne osnovice i obveze poreza na dobit primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit (u nastavku: Zakon) i Pravilnika, zatim propisi kojima su regulirani porezni poticaji obveznicima poreza na dobit kroz sustav državnih potpora te odredbe posebnih propisa u dijelu korištenja poreznih olakšica koje umanjuju poreznu obvezu.
Za većinu poreznih obveznika obvezno je podnošenje poreznih prijava i drugih podataka bitnih za oporezivanje putem sustava ePorezna. Odredbama Općeg poreznog zakona propisana je izričita obveza korištenja sustava ePorezna za sve obveznike poreza na dobit.
Tko predaje prijavu poreza na dobit?
Obveznici poreza na dobit, a time i sastavljanja i podnošenja Prijava poreza na dobit jesu:
- trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti RH koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,
- društva u stečaju, te stečajna masa koja je upisana u sudski registar,
- društva u likvidaciji, te likvidacijska masa utvrđena prema posebnom propisu o poslovanju trgovačkih društava,
- tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni,
- fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit,
- fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“,
- poduzetnici koji nisu posebno navedeni Zakonom niti su obveznici poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se dobit ne oporezuje drugdje,
- ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvene i dr.) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave,
- ostali porezni obveznici, kao što su državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako su obveznici poreza na dobit temeljem obavljanja gospodarske djelatnosti.
Obveznici poreza na dobit mogu poreznu osnovicu utvrditi na dva načina:
1) Polazeći od računovodstvene dobiti iz čl. 5. st. 1. Zakona, kao razlike prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit koja se uvećava ili umanjuje prema odredbama Zakona. Za tako utvrđenu poreznu osnovicu podnosi se Prijava poreza na dobit na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u čl. 47. Pravilnika ili
2) Polazeći od računovodstvene dobiti iz čl. 5. st. 1. Zakona, kao razlike prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit koja se u prvom koraku korigira prema čl. 5. st. 8. Zakona, odnosno svodi na novčano načelo, a u drugom koraku se dodatno uvećava i umanjuje prema odredbama Zakona. Za tako utvrđenu poreznu osnovicu podnosi se Prijava poreza na dobit na Obrascu PD-NN, čiji je sadržaj propisan u čl. 47.c Pravilnika. Primjenu novčanog načela može odabrati porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 1.000.000,00 eura (čl. 5. st. 7. Zakona).
Neprofitne pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit, mogu osnovicu poreza na dobit utvrđivati u paušalnom iznosu. Zakonom je propisano da neprofitne organizacije mogu osnovicu poreza na dobit utvrđivati u paušalnom iznosu, ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1 mil. eura. Godišnji porez u paušalnom iznosu, iznos predujma paušalnog poreza i razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili povrat utvrđuje se na temelju "Izvješća o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu", koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka poreznog razdoblja.
Fizička osoba koja ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti obveznik je plaćanja poreza na dobit, ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1 mil. eura (čl. 2. st. 4. Zakona). Ukoliko je fizička osoba u 2023. godini bila "dohodaš", a vrijednost ostvarenih primitaka u 2023. premašila je 1 mil. eura, o tome je fizička osoba bila obvezna izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave do konca 2023. odnosno najkasnije do 15.1.2024. te za 2024. godinu plaćati porez na dobit. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
Tko ne predaje prijavu poreza na dobit?
Porezni obveznici koji nakon registracije u trgovačkom registru:
- nisu počeli s obavljanjem poduzetničke djelatnosti,
- nemaju evidentiranog prometa po računu za plaćanje, te
- nemaju evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala),
nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2024. godinu. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost. Poduzetnici koji tijekom 2024. nisu obavljali djelatnost, dakle, privremeno neaktivni poduzetnici, ali su je obavljali u prethodnim obračunskim razdobljima, obvezno dostavljaju Prijavu poreza na dobit za 2024. sa svim propisanim prilozima.
Zakonom o porezu na dobit je utvrđeno (čl. 2. st. 5.) koje pravne osobe nisu obveznici poreza na dobit. To su, prije svega, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka. Nadalje, obveznici poreza na dobit nisu (čl. 2. st. 6. Zakona), neprofitne organizacije kao što su:
- državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave,
- državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore,
- dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, udruge, zaklade i fundacije.
Međutim, odredbama Zakona utvrđena je odgovornost svake neprofitne udruge ili druge organizacije, koja je zbog svoje općekorisne svrhe ili bitne funkcije koju obavlja oslobođena od obveze plaćanja poreza na dobit, da ukoliko proširi svoj obim poslovanja na druge djelatnosti u odnosu na one zbog kojih je osnovana, početak obavljanja te gospodarske djelatnosti prijavi i Poreznoj upravi.
Rok u kojem se predaje porezna prijava
Prijavu poreza na dobit porezni su obveznici dužni podnijeti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit (čl. 35. st. 1. Zakona). Dakle, Prijava poreza na dobit za 2024. godinu podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 30. travnja 2025., ako je porezno razdoblje kalendarska godina (1.1. – 31.12. 2024.).
Porezna obveza i/ili razlika za uplatu iskazana u podnesenoj Prijavi poreza na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje Prijave poreza na dobit.
Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave utvrđuje se na zadnji dan roka za podnošenje Prijave poreza na dobit i vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje. Razlika poreza na dobit za uplatu ili za povrat utvrđena po podnesenoj Prijavi poreza na dobit za 2024. dospijeva s 30.4.2025.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
