Žestoka bitka za vlast krenula! Evo za kolike plaće se bore po gradovima, u općini, županiji...

Hrvatska na predstojećim lokalnim izborima 18. svibnja zatvara ciklus izbora koji je započeo lani parlamentarnim izborima, a zatim izborima eurozastupnika i predsjednika države. Treće nedjelje u svibnju odlučivat će se tko će vladati u 576 jedinica lokalne samouprave, koji su odgovorni za rješavanje lokalnih problema, a samim time izravno utječu i na kvalitetu života njihovih građana. Naravno, odlučivat će se i tko ide (ili ostaje) na plaću od nekoliko tisuća eura.

Uz 127 gradonačelnika, 428 načelnika, 20 župana i gradonačelnika Zagreba, koji uz status grada ima i onaj županije, birat će se i njihovi zamjenici. Načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali, a da bi bio izabran, kandidat mora dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ako ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu, za dva tjedna ponovit će se izbori, na kojima će birači imati priliku izjasniti se između dva kandidata s najvećim brojem glasova, a izabran će biti onaj koji dobije više glasova birača koji su glasovali. U slučaju da u drugom krugu oba kandidata dobiju jednaki broj glasova, a ne izabere li se i u trećem pokušaju, izborni postupak ponovit će se u cijelosti. Iako rijetko, na lokalnim izborima birali su se lokalni šerifi u trećem krugu. Takvu situaciju imali smo 2021. godine u Kraljevcu na Sutli, a još ranije u Bistrici i u Starom Gradu na Hvaru.

NAJAVIO KANDIDATURU Kad jaganjci utihnu: Bivši načelnik Jasenica, koji je 'izija stado janjaca', opet želi fotelju

Na izborima biramo i članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica, odnosno članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba. Kandidate i kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke i birači, odnosno kandidacijska lista grupe birača. Politička stranka mora biti registrirana u Hrvatskoj u trenutku raspisivanja izbora kako bi mogla predložiti članove i kandidate. Grupe birača koje predlažu kandidate za načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika te kandidacijske liste za članove predstavničkih tijela moraju prikupiti potpise birača za kandidaturu.

Za kandidacijsku listu za lokalna vijeća i skupštine političke stranke ne moraju, no neovisne grupe birača moraju prikupiti propisani broj potpisa. Koliko ih treba, ovisi o broju stanovnika u lokalnim sredinama. Taj broj se kreće od 25 u općinama do 350 stanovnika pa do 2500 potpisa u sredinama koje ih imaju više od pola milijuna. Neovisno stoje li iza njih političke stranke ili birači, kandidature za načelnike, gradonačelnike i župane mora pratiti odgovarajući broj potpisa, od 35 u općinama do 350 stanovnika, pa do 5000 u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.

Procedura do izbora

Kandidacijske liste i kandidature moraju biti predane nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Kad nadležno izborno povjerenstvo zaprimi kandidacijske liste i kandidature, provjerit će jesu li one podnesene sukladno zakonskim odredbama i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva. Ako uoči određene nedostatke, pozvat će podnositelja da ih ispravi u pravilu u roku od 48 sati. Nakon što utvrdi pravovaljanost svih kandidacijskih lista, odnosno kandidatura, nadležno izborno povjerenstvo sastavit će zbirne liste pravovaljanih kandidatura te ih objaviti u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje. Tad započinje izborna kampanja.

Izbori će biti prilika dijelu sugrađana da popune kućni budžet. Predsjednici, potpredsjednici i članovi biračkih odbora za provedbu lokalnih izbora dobit će naknadu. Za predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora isplatit će se naknada od 80 eura za svaki krug glasovanja. Po 60 eura isplatit će se članovima biračkih odbora posebno za svaki krug glasovanja.

U predizbornoj kampanji svaki od kandidata pokušat će se što više svidjeti biračima, obećati rješavanje lokalnih problema, reći vam ono što želite čuti, obećati da će ispuniti vaša očekivanja, a na vama je da procijenite kome ćete vjerovati i jesu li njihova obećanja realna. Svaki građanin kao "poslodavac" lokalnom šerifu ima priliku procijeniti je li zaslužio njegovo povjerenje ili će šansu pružiti nekom drugom.

INTERVJU: KERUM Peti put Bog pomaže: Kerum o izborima u Splitu, o Trumpu, Vučiću i bageru na struju

Najveću plaću među gradonačelnicima deset najvećih gradova u Hrvatskoj prima Neven Bosilj (SDP), prvi čovjek Varaždina. Njegova neto primanja premašuju 4620 eura mjesečno, čime se smjestio na vrh ljestvice najplaćenijih gradonačelnika u zemlji. Na drugome mjestu nalazi se splitski gradonačelnik Ivica Puljak (Centar), čija je mjesečna plaća nešto viša od 4520 eura. Treći je Mirko Duspara (DM NL), dugogodišnji gradonačelnik Slavonskoga Broda, s plaćom većom od 4400 eura.

U skupinu gradonačelnika s primanjima između 4100 i 4200 eura ulaze i gradonačelnici Zagreba, Rijeke, Osijeka i Karlovca. Njihove plaće kreću se u tom rangu, no točni iznosi variraju ovisno o lokalnim koeficijentima i dodacima. S druge strane ljestvice nalaze se gradonačelnici Zadra i Velike Gorice. Branko Dukić (HDZ), gradonačelnik Zadra, prima plaću od 3089 eura, dok Krešimir Ačkar iz Velike Gorice dužnost gradonačelnika obnaša volonterski. Ačkar istovremeno obavlja i dužnost saborskog zastupnika, za što prima plaću od 3714 eura.

TAJNI VODIČ ZA IZBORE Zabranjeno za SDP-ovce: Crvene haljine, čipka, karirani uzorci, a crvena kravata samo iznimno!

Zanimljiva situacija događa se i među županima. Rekorder po visini plaće nije izabrani župan, nego zamjenik koji je preuzeo funkciju. Riječ je o Franji Oreškoviću (HDZ), koji je postao v. d. župana Vukovarsko-srijemske županije nakon što je Damir Dekanić dao ostavku zbog prometnih nesreća. Oreškovićeva mjesečna plaća iznosi gotovo 5000 eura, a to je čini najvišom među hrvatskim županima.

Ostali župani u zemlji primaju nešto manje - njihove se plaće kreću u rasponu od 3400 do 4800 eura, ovisno o veličini županije, broju stanovnika i lokalnim odlukama o koeficijentima.

Kad je riječ o općinskim načelnicima, zanimljivo je da sad među načelnicima općina ima onih kojima je iznos plaće veći od broja stanovnika općine koju vode! Općina Velika Ludina ima tek 2283 stanovnika, a njihov načelnik Dražen Pavlović ima neto plaću od 3149 eura. SDP-ovac Josip Krnić prijavio je plaću od 3173 eura, a u općini živi 2762 stanovnika. Od 55 općina s manje od 1000 stanovnika, većina načelnika taj posao obavlja volonterski, no ne svi.