Žena je ukupno više, ali su ipak manjina. U mnogočemu žene se tretira kao drugotne, oduvijek

Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, dok je samo u prošloj godini bilo sedamnaest femicida - rodno uvjetovanog ubojstva žene zato što je - žena. Povodom Dana žena, onih koje čine veći dio hrvatskog stanovništva (52 posto), evo još nekih brojki koje pokazuju koliko su žene, zapravo, u manjini.

Plaćene su manje od muškaraca, u nekim poslovima drastično manje. U financijskim djelatnostima i osiguranju ta je razlika najveća - čak 30 posto. U trgovini je razlika dvadeset posto, kao i u prerađivačkoj industriji, u informatičkoj djelatnosti također. U sektoru zabave i rekreacije te umjetnosti žene, primjerice, imaju 15 posto manje plaće od svojih muških kolega.

Državni statistički podaci kažu i da umirovljenice primaju 90 eura manje mirovine od umirovljenika. U većem su riziku od siromaštva u svim dobnim skupinama, a najviše starije od 65 - čak je 40 posto žena te dobi u riziku, muškaraca pak trideset posto.

Iako žene čine više od polovine upisanih doktorata i dvije trećine upisanih na fakultete, na visokim pozicijama su - muškarci. Na upravljačkim je pozicijama u Hrvatskoj samo 16 posto žena. Iako je odvjetnica samo deset posto manje nego odvjetnika, na Ustavnom i Visokom sudu, kao i na trgovačkim sudovima je svega oko 20 posto žena, u Vladi ih je 11 posto, za razliku od, primjerice, 2003., kad ih je bilo 29 posto. Gradonačelnici i načelnici su u 90 posto slučajeva muškarci, među visokim dužnosnicima i službenicima je samo 25 posto žena.

Istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost pokazuje da 50 posto muškaraca u Hrvatskoj smatra da je prihvatljivo kontrolirati ženine financije, a njih 24 posto barem dio krivice svaljuje na ženu ako ona doživi seksualno nasilje dok je pod utjecajem alkohola ili droga. Svaki peti muškarac u Hrvatskoj, također, misli da žene često izmišljaju ili pretjeruju s optužbama za zlostavljanje ili silovanje.

- Jer kod nas još vlada patrijarhat. Ne da ne napredujemo niti stagniramo, mi nazadujemo - muškarci mole na trgovima već u dvadeset gradova, a društvo je dramatično podijeljeno - koliko je osviještenih žena, toliko je i onih koje tvrde da im je u patrijarhatu dobro. Institucije problem nasilja nad ženama i dalje ne razumiju - kaže Sanja Sarnavka, jedna od osnivačica Zaklade Solidarna, dugogodišnja aktivistkinja za ženska prava.

- Imamo slučajeve da se žene stavlja u zatvor jer dijete odbija vidjeti oca pa se nju proglašava krivom. Ili slučajeve da se dijete dodijeli ocu nasilniku jer mu je mama govorila protiv njega. Istraživanja pokazuju da su mladi muškarci sve konzervativniji, a djevojke sve progresivnije, a to uzrokuje i sve više problema u vezama - kaže Sarnavka. Kako dodaje, mnoge žene u Solidarnoj traže 

financijsku pomoć, jer žele izaći iz nasilja, ali nemaju sredstava. 

- Odakle ženama 500, 600 eura samo za stan, kad mnoge ni za hranu nemaju. Taj problem institiucionalno nije riješen. Sve će sad ići u naoružavanje države, a sigurnost tih žena je već upitna, kaže Sarnavka. 

- Predugo sve ovo gledam, ali od borbe ne smijemo odustati, zaključuje. 

Nada Peratović, osnivačica Ženske mreže Hrabre sestre, koja pomaže ženama koje su se odlučile na pobačaj, napominje kako primjećuju da je osoblje u bolnicama postalo osornije prema ženama koje dolaze na pobačaj. Po želji žene, Hrabre sestre osiguravaju pratnju na pobačaj, kao i sve potrebne informacije, čak i smještaj ako je potreban, novac za put... Javljaju im se mlade i starije žene, udane ili bez partnera, pravila nema.

- U bolnicama ih nagovaraju da odustanu od pobačaja, pokazuju im monitor s plodom, puštaju ton otkucaja srca, baš primjećujemo da 'zbijaju redove' - kaže Peratović. Navodi kako im se smao u prva dva mjeseca ove godine za pomoć obratilo oko 200 žena, što je puno više nego lani ili predlani, kad ih je bilo po 400 u cijeloj godini. 

- To ne znači nužno da žene više idu na pobačaje već da su nas prepoznale kao žene od povjerenja. Mogu nam se obratiti znajući da ih nećemo osuđivati, ni na što nagovarati. Ima žena koje nakon razgovora s nama od pobačaja i odustanu. Javljaju nam se i iz BiH, iz Srbije, kao i naše žene koje rade u Austriji i Njemačkoj. Javljaju se sve žene, od srednoškolki do starijih, kaže Peratović. 

- Imali smo slučaj da su maloljetnoj djevojci od gotovo 18 godina odbijali obaviti pobačaj, iako zakonski djevojke na pobačaj bez odobrenja roditelja mogu nakon navršene 16. godine. Odbili su je u nekoliko bolnica, i primili tek kad je naša hrabra sestra otišla s njom, i rekla im koja su prava djevojke, kaže Peratović. Mnoge žene slučajno naiđu na stranicu Hrabrih sestara u potrazi za informacijama o pobačaju, kojih na stranicama bolnica nema. Podrška im je često potrebna jer je drugdje, kod kuće, nemaju, ili se boje stigmatizacije. Udruga će, najavljuje Peratović, u rujnu organizirati veliku koferenciju o pobačaju. 

Pripremaju i brošuru o pravu na pobačaj, s kojom će žene moći ići u bolnicu, jer ih se nekad uvjerava da su zakasnile. Tumači im se, naime, da moraju doći najkasnije deset tjedana od zadnje menstruacije, a to nije točno. Rok za pobačaj ističe na kraju desetog tjedna od začeća, odnosno 12 tjedana nakon zadnje menstruacije. Udruga je pripremila i letke na 11 različitih jezika o pobačaju u Hrvatskoj - najviše zbog stranih radnica kojih je sve više, i koje im se također već javljaju za pomoć. 

52%

stanovništva čine žene, ali u mnogočemu su - manjina. Mladići su sve konzervativniji.

30%

Plaće žena u nekim sektorima toliko su manje od plaća muških kolega, u prosjeku su 10% manje.

90%

gradonačelnika i načelnika su muškarci, u Vladi je samo 11 posto žena, manje nego 2003.

20%

sudaca čine žene, među visokim dužnosnicima ih je 25 posto, samo 16 posto žena je na poziciji.