Iako se dugo smatralo da je zijevanje povezano s umorom ili manjkom kisika, najnovija znanstvena istraživanja donose skroz drugo objašnjenje - zijevanje zapravo služi kao prirodni mehanizam za hlađenje mozga
ZNANOST OTKRIVA
Zašto zapravo zijevamo? Razlog bi vas mogao skroz iznenaditi!
Čitanje članka:
2
min
Ako često zijevate tokom dana, možda pomislite da je to zbog umora ili dosade, ali najnovija znanstvena istraživanja otkrivaju potpuno neočekivan razlog zašto zijevamo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:14
Zijevanje - misterij koji zbunjuje znanstvenike
Zijevanje je refleks koji svi poznajemo, ali njegovo pravo značenje i dalje ostaje predmet rasprave. Prema Cleveland Clinicu, ono uključuje široko otvaranje usta i dubok udah, a cijeli dišni sustav u tom trenutku intenzivno radi. Zanimljivo je da se zijevanje lako prenosi – dovoljno je da netko u vašoj blizini zijevne i velika je vjerojatnost da ćete i vi.
Nova teorija - Zijevamo da bismo ohladili mozak?
Andrew Gallup, znanstvenik sa Sveučilišta u New Yorku, došao je do revolucionarne ideje – zijevanje možda nije znak pospanosti, već način na koji tijelo hladi mozak.
Kako to funkcionira? Gallup tvrdi da se prilikom zijevanja povećava protok krvi oko lubanje, što pomaže regulaciji temperature mozga. Također, duboki udah unosi hladniji zrak u dišni sustav, dodatno smanjujući temperaturu mozga.
Znanstveni eksperiment donio zanimljive rezultate
Gallup je odlučio testirati svoju teoriju na pomalo neobičan način. Sudionici su promatrali druge ljude kako zijevaju, ali su pritom držali tople, hladne ili sobne obloge na čelu. Rezultati su bili fascinantni:
- Oni s toplim oblogama zijevnuli su u 41% slučajeva.
- Oni s hladnim oblogama gotovo uopće nisu zijevali – samo 9% slučajeva.
Još zanimljivije, ljudi koji su disali kroz nos, što je prirodni način hlađenja mozga, uopće nisu zijevali.
Zijevanje zapravo održava budnost?
Gallup vjeruje da zijevanje zapravo nije znak umora, već upravo suprotno – način da mozak ostane budan i aktivan. U društvenim situacijama, kada jedna osoba zijevne, moguće je da nesvjesno potiče ostale da budu pažljiviji i usredotočeniji.
Ipak, nisu svi uvjereni u ovu teoriju. Christian Hess sa Sveučilišta u Bernu smatra da Gallupovi eksperimenti nisu dovoljni da bi se teorija potvrdila.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
