Umro je papa Franjo! Na snagu stupaju brojni propisi: Evo što se sada događa u Vatikanu

Papa Franjo umro je u 89. godini života. Sada na snagu stupa niz propisa koji djelomično proizlaze iz tradicije, a djelomično iz normi koje su tijekom stoljeća odredili pape. Prvo što se događa je to da zamjenik državnog tajnika obavještava Kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika, da je poglavar katoličke crkve umro. Trenutačno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj. On u prisutnosti tajnika i kancelara Apostolskog dvora mora službeno ustanoviti da je Papa stvarno mrtav. Danas je to samo formalni čin, jer smrt ustanovljuju liječnici, a u prošlosti je kamerlengo udarao srebrnim čekićem po papinom čelu, zovući ga po imenu. Kada je ustanovljeno da je mrtav, na kancelaru je sastavljanje dokumenta o Papinoj smrti. 

POČIVAO U MIRU Život pape Franje kroz 100 fotografija: Kako je zaljubljenik u tango i nogomet postao papa

Istovremeno kamerlengo zatvara Papinu spavaću i radnu sobu te postavlja na vrata pečatom označenu traku. On preuzima u vlasništvo baziliku Sv. Ivana Lateranskog, jer je to sjedište rimskog biskupa kao i papin ljetnikovac Castel Gandolfo. Vijest o papinoj smrti nakon toga odlazi vikaru grada Rima, koji je posebnim priopćenjem prenosi pučanstvu Rimske biskupije, jer je Papa između ostalog i biskup Rima. Na isti način priopćava tu vijest i vikaru grada Vatikana jer je Papa i poglavar države.

1

Desno krilo brončanih vrata – službenog ulaska u Vatikan – se zatvara. Zvona Sv. Petra daju znak da je Papa umro. Nakon službenog prepoznavanja Papina tijela liječnici ga sređuju i oblače u papinske paramente: kazulu crvene boje (ta je boja znak žalosti za pape), palij, bijeli ovratnik s crnim križevima (simbolom dostojanstva), a na glavu mu stavljaju bijelu mitru. Nakon što je sređeno papino tijelo tri dana biva izloženo u bazilici Sv. Petra, kako bi mu vjernici mogli odati počast. Bez dozvole Kamerlenga nitko ne može slikati umrlog Papu. Kamerlengo može dati dozvolu za fotografiranje tijela zbog dokumentacije, ali samo nakon što je obučeno u papinsko ruho.

Kardinali devet dana prikazuju sv. misu za preminulog Papu. U prijelaznom razdoblju između papine smrti i izbora novog pape, Crkvom upravlja Kardinalski zbor koji obavlja redovite poslove. Kardinalski zbor je zadužen za uništenje “ribarskog prstena”, koji predstavlja apostola Petra i u svoje je vrijeme služilo kao pečat za odašiljanje apostolskih pisama. Pogrebne svečanosti moraju se održati u roku od četiri do šest dana. Pontifikalna sveta misa odnosno pogrebna svečanost služi se u crkvi Sv. Petra u nazočnosti predstavnika Diplomatskog zbora akreditiranih pri Svetoj stolici. Prema tradiciji Papini ostaci postavljaju se u trostruki lijes, jedan od čempresa, drugi od cinka i treći od oraha i pokapa se na mjestu, koje je Papa naznačio u oporuci. Posljednji su pape pokopani ispod bazilike Sv. Petra. Pape mogu odlučiti da budu pokopani i na drugim mjestima i na druge načine.

IZ MINUTE U MINUTU Preminuo je papa Franjo (88), doktori otkrili uzrok smrti. Vjernici se opraštaju od Pape

No, papa Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime će postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Isto tako Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta i cinka. Nakon pogreba pape i za vrijeme izbora novog pape u prostorijama Papina apartmana nitko ne može stanoviti. Časne sestre, tajnik i ostala posluga mogu ostati u svojim prostorijama, dok ne bude izabran novi Papa, koji onda sebi izabire novo osoblje. 

Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, tajnoviti proces kojim se bira novi papa. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog kolegija. Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 će tajno glasovati za svog izabranog kandidata, ispisujući ime na glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasovanja. Dnevno se mogu održati četiri runde glasanja.