Telemach predstavio projekt 'Sretno more': Za čišće podmorje i edukaciju mladih

S obzirom na to da je onečišćenje Jadranskog mora otpadom i mikroplastikom jedan od najvećih ekoloških problema sadašnjice, Telemach je inicirao društveno odgovorni projekt 'Sretno more' kako bi podigao svijest o tom problemu i potaknuo, prije svega mlade na pozitivne promjene. Oni su u suradnji s udrugom Digitalni inovacijski HUB (DIH) Innovamare i Institutom Ruđer Bošković u utorak u zagrebačkom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju predstavili projekt kao i prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust koji će im služiti za provođenje projekta.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:30

Zagreb: IRB, Telemach i DIH Innovamare predstavili plovilo koje će čistiti Jadransko more | Video: 24sata/pixsell

Član uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha, Mislav Galler na predstavljanju je rekao kako je Telemach u projektu tehnološki partner, osigurali su tehnologiju, 5G mrežu, dronovi i drugo što treba pomoći u provedbi i uočavanju te sprječavanju onečišćenja.

- Odgovornost prema zajednici i okolišu obveza je svih nas, a posebnu ulogu u očuvanju okoliša imaju mladi koje smatramo pokretačima bolje budućnosti. Onečišćenje mora jedan je od najozbiljnijih izazova današnjice i smatramo da je danas, više nego ikada, ključno ulagati u edukaciju i podizanje svijesti, ali i iskoristiti inovativnu tehnologiju za rješavanje ovog problema - rekao je Galler te dodao kako se primjenom novih tehnologija može puno više učiniti za podmorje nego klasičnim načinima.

Posebno plovilo razvijeno u Hrvatskoj

Predstavljeno je i prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust, tehnološko rješenje koje doseže dubinu do 50 metara i precizno detektira onečišćenja pomoću naprednih senzora i sofisticiranog nadzornog sustava. Između ostalog ima dvije kamere za upravljanje na daljinu, sonar koji prepoznaje smeće na dnu mora, a na dnu plovila nalazi se i podvodni dron koji kad plovilo, odnosno sonar prepozna veću količinu smeća, se odvoji i spusti na dno gdje je locirano smeće. Upravljački sustav podržan je Telemachovom 5G mrežom.

Radi na struju, pa može 'raditi' čak osam sati, od obale može biti udaljen do 25 nautičkih milja, a maksimalna brzina mu je 10 čvorova. Nije pogodan za nestabilne vremenske uvjete, pa može 'preživjeti' tek val do jednog metra. 

Predsjednik upravnog odbora Digitalno inovacijskog huba Innovamare Mateo Ivanac rekao je da takvo plovilo ima još samo Norveška

Hub na plovilu radi nekoliko godina u suradnji s više znanstvenih i obrazovnih institucija, poput Sveučilišta u Zadru, Instituta Ruđer Bošković i drugih, s ciljem smanjenja onečišćenja Jadranskog mora, zbog čega surađuje i s talijanskim partnerima.

 - Prvotno je zamišljeno da se to plovilo, koje bez prestanka može ploviti oko osam sati, koristi za nadzor ilegalnog sidrenja nautičara u uvalama te prekoračenje brzine, no kasnije se zaključilo da se može koristiti i za širi nadzor podmorja - rekao je Ivanac koji nije mogao odrediti koliko plovilo košta jer je izgrađeno tek jedno.

'Sinergijsko djelovanje'

Institut Ruđer Bošković ima značajnu ulogu u projektu kao jedan od osnivača DIH Innovamare. Vodeći hrvatski znanstveno-istraživački institut u prirodnim i biomedicinskim znanostima, IRB kroz DIH Innovamare aktivno povezuje svoju znanstvenu zajednicu s poslovnim sektorom, omogućujući učinkovitu razmjenu znanja i tehnologije, što je ključno za razvoj inovativnih rješenja u plavoj ekonomiji.

Dr.sc. Tvrtko Smital, predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković vidi velik potencijal u plovilu jer ono kako kaže, zamjenjuje 20-ak i više brodova s posadom.

- Jadransko more s hrvatske strane je zbog prestanka rada mnogih industrija još u dobrom stanju, iako ima dijelova gdje je lošije, kao na sjevernom i južnom Jadranu s mikro i velikom plastikom te raznim otpadom, kao i otpadnim vodama koje se jako loše obrađuju i u čemu Hrvatska vrlo loše stoji. Zagađenje donosi i veliki promet brodova na Jadranu u koji godišnje ulazi oko 70 milijuna tona potencijalno opasnog otpada, ali i najveća charter flota na svijetu s oko 6.000 brodica - rekao je Smital.

- Sudjelovanje u inicijativi "Sretno more" od iznimne je važnosti za Institut Ruđer Bošković jer je upravo istraživanje i zaštita Jadranskog mora jedan od naših prioritetnih strateških istraživačkih pravaca. Samo sinergijskim djelovanjem možemo zaštiti Jadransko more na korist nama i generacijama koje dolaze - nitko drugi to neće učiniti umjesto nas - rekao je dr.sc. Smital te dodao kako plastični otpad čini oko 90 posto otpada u moru na južnom Jadranu, ali i da nije najveći problem ono što se vidi nego što se ne vidi, poput kemijskog zagađenja.

Smatra kako u tome može pomoći upravo ta nova tehnologija i telekomi sa svojim mrežama i drugom infrastrukturom.

- U svijetu još nigdje nema sustava za rezervaciju posebnih uvala i špilja na moru, poput Modre na Visu i sličnih. Zašto Hrvatska ne bi bila prva koja će to napraviti, pa da nautičari online mogu vidjeti koliko ljudi dnevno tamo smije uploviti i je li za taj dan ili neko vrijeme slobodno ili ne ući. To bi sigurno pomoglo nadzoru mora i podmorja - rekao je Smital.

Edukativne radionice za mlade

Prva radionica projekta, odnosno akcija čišćenja mora je u travnju u Zadru. Dijete će s moći kroz VR naočale gledati što se nalazi na dnu mora dok on stoji na kopnu.

- Odgovornost prema zajednici i okolišu obveza je svih nas, a posebnu ulogu u očuvanju okoliša imaju mladi koje smatramo pokretačima bolje budućnosti.. U sklopu projekta učenici viših razreda osnovnih škola sudjelovat će u edukativnim radionicama i akcijama čišćenja lokalnih plaža, dok će istovremeno ronioci čistiti podmorje uz pomoć prvog hrvatskog autonomnog plovila Faust V, razvijenog od strane udruge DIH Innovamare, i podvodnih dronova - rekao je Galler.