Voyager 1 je prije 46 godina poslao prve fotografije Jupitera: Otkrio je prsten, dva mjeseca...

Na današnji dan, prije točno 46 godina, Voyager 1 poslao je na Zemlju prve fotografije najvećeg planeta našeg Sunčevog sustava, Jupitera.

Ta povijesna snimka, koja je kvalitetom nadmašila sve dotadašnje fotografije načinjene s našeg planeta, bila je tek uvod u ono što će uslijediti 5. ožujka 1979., kada je sonda ostvarila svoj povijesni prelet približivši se Jupiteru na samo 349.000 kilometara.

Putovanje je započelo još 1977. godine, kada je NASA lansirala Voyager 1 i njegovog blizanca Voyager 2, iskoristivši rijetko planetarno poravnanje koje se događa svakih 175 godina. Već u siječnju 1979. godine, dok se sonda približavala Jupiteru, prve fotografije koje je poslala na Zemlju nadmašile su kvalitetom sve dotadašnje snimke načinjene s našeg planeta.

Tijekom svog tromjesečnog istraživanja, Voyager 1 je poslao nevjerojatnih 19.000 fotografija Jupitera i njegovih satelita. Ove snimke otkrile su do tada neviđene detalje Jupiterove atmosfere, uključujući olujne sustave i poznatu Veliku crvenu pjegu. No, najveće iznenađenje došlo je s otkrićem aktivnih vulkana na Jupiterovom mjesecu Io - prvi put da su aktivni vulkani pronađeni igdje drugdje u Sunčevom sustavu osim na Zemlji.

Misija je donijela i druga značajna otkrića. Voyager 1 je otkrio tanki prsten oko Jupitera, kao i dva nova mjeseca: Thebe i Metis. Detaljne snimke mjeseca Europe, Ganimeda i Kalista pokazale su njihove zaleđene površine, što je kasnije dovelo do teorija o postojanju podzemnih oceana na tim tijelima.

Cijeli svijet se divio

Javnost je s velikim zanimanjem pratila ovu misiju. Fotografije bez presedana u svojoj kvaliteti i detalji koje su otkrivale izazvali su divljenje diljem svijeta. Znanstvena zajednica dobila je neprocjenjive podatke koji su značajno promijenili naše razumijevanje Jupitera i njegovih mjeseca.

Danas, 46 godina kasnije, Voyager 1 i dalje piše povijest. Kao prvi ljudski objekt koji je napustio heliosferu i ušao u međuzvjezdani prostor, sonda se trenutno nalazi dalje od Zemlje nego bilo koji drugi objekt koji je čovjek ikada stvorio. Unatoč velikoj udaljenosti, još uvijek komunicira sa Zemljom, šaljući dragocjene podatke o prostoru između zvijezda.

Očekuje se da će Voyager 1 nastaviti svoj rad do oko 2025. godine, kada će njegovi radioizotopni termoelektrični generatori prestati proizvoditi dovoljno energije za rad znanstvenih instrumenata. Do tada, ova neumorna sonda nastavlja svoje putovanje kroz svemir, kao svjedok ljudske znatiželje i tehničke izvrsnosti.

Jupiterova otkrića koja je donio Voyager 1 postavila su temelje za kasnije misije poput Galileja, Juna i nadolazeće Europa Clipper, koje nastavljaju istraživati tajne ovog fascinantnog planeta i njegovih mjeseca.