Sindikati i nastavnici zabrinuti: Odgodite reformu u strukovnim školama za godinu dana

Predstavnici prosvjetnih sindikata tražili su sastanak s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih povodom najavljene kurikularne reforme u strukovnim školama. Opsežna reforma koja uključuje i izmjenu načina rada s učenicima već ujesen bi se trebala početi provoditi u svim strukovnim školama, no i dalje je mnogo nedoumica i kritika najavljenih izmjena.

Kako smo u 24sata pisali proteklih tjedana, osim novih kurikula, koji će zamijeniti programe stare 31 godinu, uvodi se i drugačije oblikovana nastava.

NEKI KASNE S PRIPREMAMA Detaljni vodič kroz reformu strukovnih škola: Što su moduli i hoće li se i dalje učiti povijest?

'Nitko nije protiv reforme'

Stručni predmeti slušat će se kroz module, više predmeta bit će povezano u jednu cjelinu, učenička postignuća vrednovat će se slično fakultetskom načinu ocjenjivanja, a dio općih predmeta bit će ukomponiran u te module. Tako učenici više neće slušati fiziku, kemiju i biologiju kao i dosad, nego će ti predmeti biti postavljeni primijenjeno prema području za koje se učenici školuju. No mnogi smatraju kako to nije dobro razrađeno i da će strukovnjaci biti još manje pripremljeni za državnu maturu.

- Moram naglasiti kako nitko od nas nije protiv reforme, ona je neophodna. No u razgovorima s terena i u školama u kojima se provodi eksperimentalna reforma doznali smo za puno problema u provedbi. Možda najveći problem je smanjenje satnice prvog stranog jezika te izborno uvođenje ostalih. To je posebno vidljivo u ugostiteljskom području. Drugi najveći problem je taj što su strukovni kurikuli tek periodično počeli izlaziti u Narodnim novinama, a za osam mjeseci bi svi trebali biti spremni za nastavu - rekao nam je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

'Vratite građanske teme'

Iako će se reformom pojačati satnica hrvatskog jezika i matematike, što su obavezni predmeti na državnoj maturi, osjetno se smanjuju općeobrazovni predmeti poput povijesti, etike, politike i gospodarstva. Na to već mjesecima upozoravaju nastavnici, ali i brojne civilne organizacije. Tako Gong traži da se učenicima trogodišnjih škola, koji, primjerice, više neće u obaveznom programu imati PiG, omogući zamjena za taj predmet.

Sindikati, pak, upozoravaju kako sustav nije do kraja pripremljen te da se tako veliku reformu radi "na paniku" i u hodu. Ističu kako je nužno odgoditi frontalno uvođenje već od iduće školske godine. Naime, reforma se uvodi za prve razrede, dok sva ostala nastava ide po starom programu, što će izazvati ozbiljne probleme u provođenju, što zbog rasporeda, što zbog satnica nastavnika, pa do ocjenjivanja.

- Predložili smo prijelazno rješenje, primjerice da se za početak poveća broj škola koje sudjeluju u eksperimentalnoj provedbi. Broj škola i razreda koji je dosad bio u eksperimentu nije ni približno dovoljan uzorak da se dobiju kvalitetni rezultati. Uostalom, moduli poput zdravstva krenut će tek od one sljedeće školske godine, rudarstvo još nije ni napravljeno, dakle ima prostora da se sve odgodi za godinu dana - kaže Turalija.

Svi se nadaju kako jedna tako važna reforma neće biti “žrtva” političkih odluka. Podsjetimo, cijeli projekt vrijednosti 16,999.466,64 eura financira se iz Europskog socijalnog fonda plus.