Nakon dojava o bombama, učenicima došle poruke o novim napadima. Roditelji u panici zovu škole, policija poručuje: Ne dijelite neprovjerene informacije
Stručnjaci: Netko širi psihozu, ne mogu se zatvarati škole zbog lažnih poruka, ne nasjedajte!
Učenici su se u četvrtak nakon evakuacija i prijetnji školama o postavljenim eksplozivnim napravama vratili na nastavu. No nastavnike i ravnatelje masovno su zvali roditelji pitajući što se događa i zahtijevajući da puste učenike. Iz jedne zagrebačke srednje škole kažu nam kako su zbog pritiska roditelja na kraju pustili učenike kući, iako uopće nisu dobili prijetnju. Nisu pomogli apeli nadležnih institucija, policije, ministarstava, čak i premijera, da se radi o lažnim porukama i da nema opasnosti.
Na sve to, među učenicima su se tijekom četvrtka preko društvenih mreža i komunikacijskih platformi proširile uznemirujuće poruke o novim napadima u školama idući tjedan. Jako mnogo zabrinutih roditelja kontaktiralo je škole, ali i policiju i medije. Policija je odmah reagirala i objavila da se radi o lažnim porukama.
- Preliminarnim provjerama policijski službenici su potvrdili da se ne radi o arapskom pismu niti prijetećem sadržaju. Naime, radi se o kineskom pismu i drevnim izrekama. Razumijemo zabrinutost građana koja se može javiti uslijed zaprimanja ovakvih sadržaja i neprovjerenih informacija koje se šire društvenim mrežama. No, nema razloga za uznemirenost - naveli su iz policije.
'To im je cilj'
I stručnjaci poručuju, ne nasjedajte, netko namjerno koristi ranjivi sustav.
- Širenje panike ima neki cilj, zaustaviti nastavu i to može biti veliki problem ako uspiju. To danas može biti bilo tko. Ovo je dio interneta i ne može se to izbjeći, nismo jedina zemlja kojoj se ovo događa. Stoga nam treba kibernetička higijena, da zaista znamo prepoznati dezinformacije i razviti kritičko mišljenje. I odrasli provode jako mnogo vremena na internetu, pa dio mogu posvetiti edukaciji - kaže za 24sata Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za sigurniji internet.
Škole imaju protokole za krizne situacije, prije mjesec dana objavljen je i novi sigurnosni protokol koji detaljno definira zaključavanje ulaza, puštanje učenika na odmore, te provjere svih koji ulaze u škole. To se ne može primijeniti na ovakve situacije, ali zato je ključno da se roditelji čim bolje informiraju o čemu se radi, te otvoreno razgovaraju djecom i pomognu im ako su uznemirena, dodaje.
- Važno je da i u školama razgovaraju s njima, no nemoguće je zaustaviti širenje ovakvih poruka. Policijski je posao ustanoviti odakle dolaze, tko ih šalje i koji im je cilj, te zaštititi građane. No odrasli se trebaju educirati te kritički promišljati. Kao što smo naučili da ne smijemo slati brojeve kreditnih kartica, naučit ćemo i kako provjeravati ovakve dezinformacije. Ključno je da uvedemo kurikulume i obrazovni rad s djecom baš vezano uz kritičko mišljenje i provjere činjeničnog stanja informacija na internetu I to treba početi raditi sa što mlađim učenicima - zaključuje Ramljak.
Centar za sigurniji internet objavio je i savjete o tome kako razgovarati s djecom o uznemirujućim porukama i lažnim vijestima. Pročitajte ih OVDJE
'Najgore je to što stradaju djeca'
Razgovarali smo i s ravnateljima škola koji potvrđuju kako ih zovu uznemireni roditelji. Neki ističu da su im djeca u panici, te da ih neće slati u školu. U školama razgovaraju s djecom o tome kako postupiti s ovakvim sadržajima. Važno je da znaju kako brinemo o njihovoj sigurnosti, ali da roditelji ne paničare, kažu nam. Najvažnije je ne širiti dalje te poruke.
- Netko se zaigrao, nekome je stalo da se stvori kolektivna psihoza koja se nadovezuje na sve nemile događaje posljednjih mjeseci. Mi smo globalno selo, a društvo nam je postalo osjetljivo. Ovo podjeća na hakerske napade, kao da netko igra igricu. No ne možete paralizirati cijeli sustav zbog nečega što je fiktivno. Najveći je problem što stradaju djeca - kaže Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH).