Dovoditi naplatu s volonterizmom nije fer. Kažnjavanje ili pokrivanje troška, koji nije unutar HGSS-a, je nešto drugo. Ako MUP smatra da je RH na gubitku, o tom se može razgovarati, kaže Marko Andrić iz HGSS-a
I DALJE ĆE SPAŠAVATI
Šef HGSS-a: 'Mi smo volonteri. Na državi je da procjeni ima li kakav trošak van naše službe'
Čitanje članka:
2
min
Zasad o mogućnosti da naplaćujemo intervencije, kako je rekao ministar Davor Božinović, još nismo razgovarali. O tome se često spekulira u javnosti, no treba znati kako je HGSS financijski zaokružen. Nama financiranje raste kako i mi rastemo i obavljamo zadaće, no treba znati kako u HGSS-u nema aspekta u kojem mi trebamo naplatiti kaznu kako bi pokrili svoje djelovanje, rekao nam je pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Marko Andrić.
Zatražili smo ga za komentar nakon što se u javnosti povela rasprava je li potrebno naplatiti usluge HGSS-a nakon spašavanja 50-godišnjaka koji je prošle subote biciklirao po Velebitu u zimskim uvjetima.
Andrić je za početak odmah rekao kako oni svoj posao obavljaju volonterski te da ih nitko na to nije natjerao.
- Dovoditi naplatu s volonterizmom nije fer. Kažnjavanje ili pokrivanje troška, koji nije unutar HGSS-a, je nešto drugo. Ako MUP smatra da je Republika Hrvatska na gubitku, da treba pokriti trošak helikoptera, o tom se može razgovarati. No i tu treba razviti poseban model kako kazniti nekoga i što je zapravo ljudska pogreška ili neodgovorno ponašanje. Pitanje je tko će takvo što vještačiti, tko će o tome presuditi - kaže Andrić.
Prema sadašnjem Zakonu o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja i njegovom članku 14. HGSS ima pravo naplatiti dio posla.
- Organizatori i sudionici športskih, turističkih i drugih aktivnosti u planinskim i drugim nepristupačnim područjima Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja plaćaju troškove spasilačkih aktivnosti, osim troškova koji se plaćaju iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako je do akcije spašavanja došlo zbog nesreće prouzročene namjerno ili krajnjom nepažnjom - navodi se u zakonu.
Kako su nam pojasnili, radi se o organiziranim aktivnostima, uglavnom komercijalnima, van urbanih područja. O njima organizator mora izvijestiti lokalnu stanicu te se radi zajednička procjena o opasnostima. Ako je nužno dežurstvo tima HGSS-a, organizator plaća tzv. hladni pogon - gorivo, opremu ili druge minimalne troškove koji nisu predviđeni proračunom stanice.
Onaj organizator koji to ne odradi, može dobiti prekršajnu prijavu i kaznu od 10.000 do 50.000 kuna, kako je u staroj valuti navedeno u zakonu.
Neke europske zemlje naplaćuju neke intervencije, no niti ondje to nije do kraja izregulirano na zadovoljstvo svih.
- Imamo praksu, ako odlazimo negdje u svijet na penjačke ture, uzeti posebno alpinističko osiguranje preko jedne austrijske kuće. Ono pokriva sve od početka ture sve do visine od 6500 metara pa čovjek može reći da je miran - kaže Andrić.
Dodao je još jednom kako HGSS 'ne kuka' zbog novca kao i da oni taj posao rade za građane, jer "svaki Hrvat ima pravo biti spašen".
- Mi smo visokoutrenirana ekipa i mi taj rizik spašavanja svodimo na minimum. On uvijek postoji, ali zato vježbamo. Ono što trenutno u Hrvatskoj nije riješeno je helikoptersko spašavanje, čiji smo nositelji, odnosno zakonom je tako propisano. HGSS to radi 30 godina i imamo rješenja kako to obavljati. Imamo dobar spoj zemaljskih i letačkih ekipa te nam je zato bitno, tko god upravljao letjelicom, da naš čovjek bude dio tima u helikopteru - kaže Andrić.
Naveo je primjer Italije gdje gorski spašavatelji rade s Hitnom pomoći u letjelicama i to odlično funkcionira.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
