Sedam medalja, 15 operacija koljena i avanture: 'Prijatelj je izgubio dio prsta. Ne vraćam se'

Ivica Kostelić (45), proslavljeni hrvatski skijaš i četverostruki osvajač olimpijskog srebra, poznat je po nevjerojatnoj upornosti i sportskom duhu. No njegov životni put, kako na snježnim padinama, tako i izvan njih, obilježen je brojnim izazovima i dramatičnim trenucima poput spašavanja u Jadranskom moru na granici između Crne Gore i Albanije nakon avanture kajakom s dvojicom Francuza, po završetku opasnog projekta od vrha planinskog lanca Prokletije do obale.

POGLEDAJTE VIDEO: Spašavanje Ivice Kostelića

Pokretanje videa...

01:30

Ovako su Ivicu spasili iz mora, borio se za život! Treći član doplivao je do Albanije | Video: Ministarstvo obrane Crne Gore

Kostelićeva skijaška karijera, koju je završio 2017., sinonim je za borbu s ozljedama. Tijekom godina bio je na nevjerojatnih 15 operacija koljena, 13 na desnom i dvije na lijevom, uključujući i četiri rekonstrukcije prednjih križnih ligamenata. Više je puta operirao meniskus, a u jednom je trenutku ostao bez meniskusa i hrskavice u desnom koljenu.

Unatoč stalnim bolovima i eksperimentalnim terapijama, poput one matičnim stanicama, Kostelić je nastavio skijati na vrhunskoj razini, osvojivši veliki Kristalni globus 2011. godine, 26 utrka Svjetskog kupa, tri medalje na svjetskim prvenstvima i četiri olimpijska srebra. Upornost i ljubav prema skijanju, unatoč bolovima, postale su njegov zaštitni znak.

Kostelić je jednom prilikom izjavio da je "vođa za sve ljude s problemima koljena u svijetu." Ipak, nikada nije odustajao, a o svojim olimpijskim medaljama kazao je:

- Nije došla zlatna medalja, ali nisam odustao. I sada imam četiri olimpijske srebrne medalje. Jednako sjajne, jednako vrijedne po bilo kojem standardu. Ne odustati i uvijek slijediti svoje snove je prava formula.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Ozljede su često utjecale na Kostelićev raspored. Operacije su se ponekad morale odgađati kako bi mogao nastaviti s treninzima ili natjecanjima. Primjerice, operaciju planiranu za travanj 2013. odgodio je kako bi mogao trenirati slalom, njegovu specijalnost. U nekim slučajevima, ozljede su ga prisilile na promjenu stila skijanja, fokusirajući se više na slalom, gdje je osjećao najmanje boli.

Nova strast: Oceansko jedrenje

Nakon završetka skijaške karijere 2017. godine, Kostelić je pronašao novu strast, oceansko jedrenje. Promjena nije bila iznenađenje, s obzirom na njegovu ljubav prema prirodi i izazovima. Od djetinjstva je provodio ljeta na otoku Mljetu, gdje se, uz ribolov, upoznao i s jedrenjem. Cilj mu je bio sudjelovati u prestižnim transatlantskim regatama Transat Jacques Vabre i Route du Rhum.

- Puno sam vremena proveo na moru na Mljetu s obitelji u izoliranom mjestu gdje možeš doći samo brodom, a do prije par godina tamo nije bilo struje ni pitke vode, samo kišnica. Ocean je strašno mjesto, a uvijek se trebaš suočiti s onim čega se bojiš. Guraš do krajnjih granica, ne možeš stati i otići na večeru u hotel. Bit ćeš mokar i jadan, ali ćeš se naviknuti na nelagodu i strah. Shvatio sam da se ne želim utrkivati, nego se osjećati ugodno u neugodnim uvjetima - rekao je lani na Sunset Media Festivalu.

- Tražio sam sport koji bi odgovarao mom karakteru i istovremeno mi omogućio sudjelovanje na natjecateljskoj razini. Jedrenje je ispunilo oba ta uvjeta. Nakon skijanja htio sam se nastaviti baviti nečim što me ispunjava, a jedrenje mi pruža tu kombinaciju izazova, natjecanja i povezanosti s prirodom - objasnio je Ivica.

Izazovi i opasnosti na otvorenom moru

Oceansko jedrenje donijelo je nove drame u Kostelićev život. Tijekom regate Route du Rhum 2022., doživio je "noć iz pakla" kada mu je procurio balastni spremnik, otkazao autopilot i pukao dio opreme jedrilice.

- Bilo je to kao u filmu katastrofe. More je prodiralo sa svih strana, sve je plivalo u brodu, a ja sam pokušavao ispumpati vodu i istovremeno upravljati jedrilicom - opisao je Kostelić tu dramatičnu noć.

Morao je improvizirati popravke usred oluje, jedreći u vjetar od 20-25 čvorova. Ipak, uspio je nastaviti utrku.

"Ne mogu koristiti stražnji balast jer i dalje propušta. Daljinski autopilota ne radi. Na rubu sam snage, ali idemo dalje! Mislio sam da sam gotov", napisao je.

O samom jedrenju, Kostelić kaže:

- Jedrenje na moru je multitasking. Naravno, tu su manevri, ali postoji i mogućnost kvara motora, kvara električne mreže, pa se morate nositi s tim... Istovremeno, shvatite da ste gladni, ali nemate vremena za jelo jer vas čeka još jedan manevar, a povrh svega morate spavati. Onda vjetar ubrza pa morate mijenjati jedra, preračunati rutu… To je 24-satni cirkus, kao da živite na svom malom planetu.

U nekim drugim situacijama je morao odustati od natjecanja, ali Kostelićeva želja za izazovima nije se ograničila samo na more.

Ekstremne ekspedicije: Grenland i šire

Godine 2017., neposredno nakon završetka skijaške karijere, prešao je Grenland na skijama. Ta 18-dnevna ekspedicija, duga 582 kilometra, odvijala se u ekstremnim uvjetima. Temperature su padale i do -34 stupnja, a vjetar udarao više od 120 kilometara na sat. Ivica se od svega oporavljao u barokomori. I u svijetu ekstremnih sportova ima primjera ozbiljnih posljedica po zdravlje. Kostelić se prisjetio i jednog nemilog događaja vezanog uz prijatelja iz Slovenije Mihu Podgornika.

- Prijatelj je ostao bez dijela prsta. To je valjda jedina avantura koju nikad ne bih ponovio. Nije to trebala biti takva muka, ali je na kraju bilo jako neugodno iskustvo.

Kostelić je bio i na Aljasci, a izrazio je želju i za posjetom Antarktici i Sibiru, pokazujući da njegova strast za istraživanjem i pomicanjem granica ne jenjava. Osim navedenih ekspedicija, Ivica je sudjelovao i u ekspediciji na Islandu. Njegova sestra, Janica Kostelić, također proslavljena skijašica, uvijek je bila veliki Ivičin uzor.

- Janica je rođena šampionka, i uvijek me je inspirirala. Iako je bila mlađa, njen talent i odlučnost bili su nevjerojatni.

Ivica Kostelić primjer je sportaša i čovjeka koji se ne boji izazova. Njegov život, ispunjen usponima i padovima, ozljedama i pobjedama, svjedoči o nevjerojatnoj snazi ljudskog duha i sposobnosti da se prevladaju i najteže prepreke, od snježnih vrhunaca do beskrajnih oceana. No isto tako svjedoči i o opasnostima kojima se čovjek izlaže u ekstremnim sportovima i kako ga i najmanja pogreška i nepromišljena odluka, ali i sila prirode može u trenu dovesti u veliku opasnost. Srećom po njega i članove ekipe, projekt traverze Prokletije nije završila kobno.