Sabornici raspravljaju o pravu na pristup informacijama i radu HRT-a: Stiže i premijer Ukrajine

Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac danas je u Saboru komentirao sramotnu snimku dijela navijača Hajduka koji uoči utakmice idu ulicom i skandiraju ''ajmo ustaše''. Dio Hajdukovih navijača imao je u nedjelju organizirani korteo od Matejuške do stadiona. Potvrđeno nam je da je ovo bio jedan dio kortea i splitska policija ima snimku te istražuje tko je uzvikivao sramotne parole. 

- Neki, bolje reći rijetki su mediji o tome izvijestili javnost, a gradonačelnik Splita je to okarakterizirao kao sramotu. Policija navodno "istražuje slučaj". I to je sve. Nitko dosad nije pustio glasa protiv. Ni uprava Hajduka, ni Hrvatski nogometni savez, ni udruge navijača. Nitko. Nitko zbog straha, nitko zbog oportunizam, nitko zbog toga što se na to navikavamo - kritizirao je ovaj čin Pupovac u Saboru.

VIŠE PROČITAJTE OVDJE.

Povjerenica za informiranje Anita Markić u srijedu je u Saboru podnijela izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023., istaknuvši da su vidljivi kontinuirani pomaci u primjeni zakona te kako i ubuduće očekuje nastavak pozitivnih trendova.

Navodeći niz statističkih podataka, Markić je saborskim zastupnicima rekla kako su od ukupno 5.823 tijela javne  vlasti koja su obveznici podnošenja izvješća, tijekom 2023. godine to učinila njih više od 90 posto, što je blagi porast u odnosu na godinu ranije.

Osim toga, kao pozitivno u 2023. izdvojila je i - skoro prepolovljen broj naloga povjerenika za informiranje za rješavanje zahtjeva o pristupu informacijama, trend smanjivanja upravnih sporova, zabilježen najveći broj javnih savjetovanja u jednoj godini i pomak kod proaktivne objave informacija.

U izvještajnoj godini tijela su zaprimila 23.700 zahtjeva za pristup informacijama, a u zakonskom roku je riješeno njih 85 posto, nešto manje nego godinu ranije kada je taj postotak iznosio 93 posto. Pri tome Markić upozorava na dvije krajnosti.

- Najviše tijela zaprimilo je do pet zahtjeva godišnje, a druga krajnost je da su samo dva tijela zaprimila gotovo 4.000 zahtjeva (Općina Seget i Hrvatske vode) - kazala je i pojasnila da je riječ o malim broju podnositelja s velikim brojem zahtjeva.

Tijekom 2023. godine Povjerenik je zaprimio ukupno 1.179 žalbi, što je smanjenje za 24 posto u odnosu na godinu ranije, a najveći broj odnosio se na zahtjeve upućene lokalnim jedinicama i pravosudnim tijelima zbog šutnje uprave, navela je uz ostalo Markić.

Mireli Ahmetović (Klub SDP-a) sporno je što se četvrtina zakona u Saboru donosi po hitnom postupku i time, tvrdi, isključuje javnost iz sudjelovanja u postupcima donošenja zakona. Kaže kako joj smeta i što Vlada ne odgovara na zastupnička pitanja.

Hitni postupak ne znači da nije provedeno javno savjetovanje, za to koji zakon će biti donesen po hitnom postupku nije nadležan Povjerenik za informiranje, odgovorila je Markić zastupnici. 

Uključio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuvši da Sabor ima zakonodavnu vlast i određuje proceduru donošenja zakona.

- Nije točno da nešto neobično puno donosimo zakone po hitnom postupku, u ovom sazivu ih je doneseno manje po hitnom postupku nego što je to bilo prije - rekao je Jandroković.

I zastupnice Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera) i Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatraju da se veliki broj zakona donosi po hitnom postupku.

Puljak je rekla i da institucije ignoriraju rješenje Povjerenika, navodeći kao primjer kada je Grad Splita tražio od Državnog inspektorata informacije o onečišćenju Sjeverne luke.

Za samo izvješće Povjerenice za informiranje, zastupnica Selak Raspudić je rekla da je korektno, dobro pripremljeno i informativno ali da treba obratiti pažnju u kojoj se mjeri podaci javnih tijela u Hrvatskoj klasificiraju nekom od oznaka tajnosti.

- Povjerenica može potaknuti državna tijela da se u tom pogledu neke stvari mijenjaju - poručila je i zaključila da u Hrvatskoj i dalje nemamo dovoljno dobru demokratsku praksu prava na pristup informacijama.

Živimo u državi u kojoj se teško dolazi do informacija, a kada se i dođe do informacija ne znate je li riječ o dezinformaciji, ustvrdio je Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).

- Tragično je da još uvijek četiri posto onih koji trebaju imenovati službenika za informiranje ga nisu imenovali, a još tragičnije da 10 posto tijela nema svoju internetsku stranicu - rekao je.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) pita zašto se tek sada raspravlja o izvješću iz 2023. i traži od predsjednika Sabora da ažurnije stavlja izvješća na raspravu. Smeta joj i veliki broj javnih savjetovanja sa skraćenim rokom kao i veliki broj neodgovorenih komentara. „Ne vidi se značajan napredak u provedbi zakona osim u neznatnom broju statističkih podataka koji se odnose na formu”, ocijenila je Raukar Gamulin.

- Ako se izvješće bazira na statistici i ne ulazi u materiju koje su to javne informacije koje javnost mora imati, onda je fulana misija i svrha - smatra Dalija Orešković (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a).

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a ) govoreći iz perspektive gradonačelnika istaknuo je da su mnogi gradovi već uveli maksimalnu razinu transparentnosti i redovito javno objavljuju informacije. Drži  pritom da više treba raditi na edukaciji službenika za informiranje i građana koje informacije mogu tražiti i na koji način dobiti.

Most je najavio da neće doći na današnje obraćanje ukrajinskog premijera Denisa Šmihala u Saboru ako predsjednik Sabora Gordan Jandroković ne uvrsti na dnevni red raspravu o njihovoj interpelaciji o inflaciji, jer dolazak ukrajinskog premijera ne može imati veći prioritet od cijena.

- Uputili smo poziv predsjedniku Sabora da nas primi na hitan sastanak i tražit ćemo garanciju da nam uvrsti interpelaciju o inflaciji na raspravu, a ako nam se to ne ispuni, danas nećemo sudjelovati na sjednici na koju dolazi ukrajinski premijer - najavio je u srijedu Mostov Zvonimir Troskot.

Ovo što se događa u Hrvatskoj s divljanjem cijena smatramo da je prioritet i ne mogu se zaobilaziti tako važne teme, rekao je govoreći o interpelaciji koju su uputili u saborsku proceduru o odgovornosti Vlade i HNB-a za inflaciju. Traže da se rasprava o toj točki progura na dnevni red već ovog tjedna ili odmah po povratku u klupe, s obzirom da idućeg tjedna Sabor ne zasjeda i zastupnici idu na kratku stanku do 11. veljače.

- Divljanje cijena je pravi problem o kojem mi želimo razgovarati i ponuditi rješenja. Ne može nam dolazak ukrajinskog premijera imati veći prioritet od cijena i ekonomskih šokova jer ako sami sebi ne pomognemo, ne možemo ni drugima, a već smo iskazali podršku i pomogli puno Ukrajini - kazao je Troskot. 

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na početku sjednice u srijedu čestitao je u ime zastupnika i zastupnica hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji na fantastičnom uspjehu i plasmanu među četiri najbolje reprezentacije svijeta.

- Nakon nekoliko godina malo manje dobrih rezultata ponovno smo među četiri najbolje na svijetu, čestitam izborniku i igračima i vjerujemo u pobjedu i protiv Francuske u polufinalu - kazao je Jandroković.

Hrvatski sabor u srijedu će sjednicu nastaviti raspravom o izvješćima o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama i radu Hrvatske radiotelevizije, oba za 2023., a pred zastupnicima će govoriti predsjednik Vlade Ukrajine Denis Šmihal koji stiže u službeni posjet Hrvatskoj.

U izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. se zaključuje da "kod tijela javne vlasti i dalje postoji nerazumijevanje pravne prirode poslovne tajne i profesionalne tajne te zakonskih odredbi o primjeni ograničenja, kao i primjene članka 16. stavka 3. Zakona". Navodi se i da je s obzirom na broj poništenih rješenja "vidljivo da su se tijela javne vlasti u skoro polovini slučajeva neopravdano pozivala na ograničenje pristupa informacijama zbog mogućeg utjecaja na vođenje sudskog, upravnog ili drugog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne".

Tijekom 2023. godine Povjerenik je primio ukupno 1179 žalbi, a najveći broj odnosio se na zahtjeve upućene lokalnim jedinicama i pravosudnim tijelima zbog šutnje uprave. Najviše je upućeno na Upravne sudove u Zagrebu i Splitu te Grad Dubrovnik, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Upravni sud u Rijeci, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Turističku zajednicu Općine Seget, HEP, Općinu Seget, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Državni inspektorat, stoji u u izvješću.

U slučajevima kada tijelo niti po slanju požurnica i dodatnih upozorenja nije otklonilo nepravilnosti i dostavilo izvješće o poduzetom, provedeno je 19 inspekcijskih nadzora, a povjerenik je izdao 22 prekršajna naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti.

Izvješće o radu HRT-a

Zastupnici će raspraviti  i izvješće o poslovanju HRT-a za 2023. tijekom koje je, kako navode s HRT-a, ostvaren pozitivan rezultat koji je prije oporezivanja iznosio 613,5 tisuća eura. Nakon obračuna poreza na dobit, HRT je, stoji u izvješću, ostvario manjak prihoda nad rashodima u iznosu 1,4 milijuna eura te je kao rezultat javne djelatnosti u 2023. ostvario manjak prihoda u iznosu od 10,8 milijuna eura.

Prihodi su, prema izvješću, realizirani u iznosu od 178 milijuna eura, pri čemu prihodi od mjesečne pristojbe iznose 152,2 milijuna eura te su 1,2 milijuna eura veći nego u 2022.. Ukupni rashodi realizirani su u iznosu od 177 milijuna eura,  od čega je za ukupne plaće, materijalna prava radnika, prijevoz isplaćeno 66,2 milijuna eura.

Na dan 31. prosinca 2023. HRT je imao ukupno zaposlenih 2749 radnika, a bruto plaće iznosile su 59 milijuna eura. Između rasprave o ta dva zakona, zastupnicima će u 14 sati obratiti i premijer Ukrajine Denis Šmihal, koji je u posjetu Hrvatskoj.