Potrebe pacijenata bi trebale biti prioritet

Novo istraživanje koje je provela Teva Pharmaceuticals Europe, čija je PLIVA Hrvatska članica, pokazuje kako 46 % generičkih lijekova s Popisa kritičnih lijekova Europske unije isporučuje samo jedan dobavljač. Taj se broj gotovo udvostručuje i obuhvaća čak 83 % kritičnih generičkih lijekova kada se u obzir uzmu dobavljači s više od 60 % tržišnog udjela. Analiza stanja europskog tržišta generičkih lijekova Generic Health Check Europe 3.0 pokazuje da je konsolidacija kritičnih generičkih lijekova tri puta brža u usporedbi s ostalim generičkim lijekovima. Ova koncentracija predstavlja stvaran rizik za sigurnost opskrbe kritičnim lijekovima u Europi.

Raznovrsna opskrba kritičnim generičkim lijekovima koji imaju veći broj proizvođača nužna je kako bi zdravstveni sustavi na održiv i kvalitetan način mogli zadovoljiti potrebe pacijenata. Međutim, ovo je istraživanje pokazalo da to nije slučaj kad je u pitanju opskrba većine kritičnih generičkih lijekova (primjerice kardioloških, onkoloških ili lijekova za bolesti središnjeg živčanog sustava te antibiotika). Ovakvoj neizvjesnosti doprinosi i značajna razina konsolidacije dobavljača i povlačenje kritičnih generičkih lijekova s tržišta. Ovaj trend dodatno zabrinjava posljednjih godina, posebice zbog geopolitičkih napetosti, gospodarskih izazova i novih regulatornih zahtjeva, što značajno ugrožava skrb za pacijente.

Iako su u posljednjih 10 godina cijene robe široke potrošnje u Europi porasle u prosjeku za 30 %, prosječne cijene generičkih lijekova na recept pale su za gotovo 8 %. Stroga regulacija cijena koja ne uvažava inflatorne pritiske u kombinaciji sa sve većim regulatornim zahtjevima kao i novim propisima vezanim uz zaštitu okoliša utječu na ekonomsku održivost kritičnih generičkih lijekova u Europi, što prisiljava dobavljače na povlačenje lijekova s tržišta i ograničavanje ulaganja u obogaćivanje proizvodnih kapaciteta.

Michal Nitka, Viši potpredsjednik Teve odgovoran za Generičke lijekove za Europu i OTC poslovanje globalno, napomenuo je: „Pacijenti ovise o pouzdanoj dostupnosti pristupačnih, visokokvalitetnih lijekova, no kontinuirana konsolidacija dobavljača i povlačenje kritičnih lijekova s tržišta tu dostupnost ugrožavaju. Potrebno je pristupiti rješavanju pritisaka kojima su izloženi proizvođači generičkih lijekova kako bi se zaštitila zdravstvena skrb i osigurala dugoročna održivost europskih

zdravstvenih sustava. Kada su u pitanju kritični generički lijekovi, pouzdana i raznolika opskrbna još je važnija.”

Mihael Furjan, Predsjednik Uprave PLIVA Hrvatska d.o.o. komentirao je: “Nažalost Hrvatska s 40 % manje kritičnih generičkih lijekova u posljednjih deset godine, u odnosu na Europskih 30 %, predvodi po broju povlačenja među 17 promatranih zemalja. Snažnija je konsolidacija vidljiva i po činjenici da 68 % generičkih lijekova s Popisa kritičnih lijekova Europske unije već danas u Hrvatskoj isporučuje samo jedan dobavljač, a ako se promatraju dobavljači s više od 60 % tržišnog udjela taj broj raste na 91 % kritičnih generičkih proizvoda koji ovise primarno o jednom dobavljaču. O jednom glavnom dobavljaču ovisno je 96% kritičnih generičkih proizvoda u području onkologije, 94 % u području kardiologije, 83 % u području lijekova za središnji živčani sustav te 80 % antibiotika.“

Teva stoga poziva sve odgovorne dionike u Europi na poduzimanje sljedećih prioritetnih aktivnosti:

1. Očuvanje ekonomske održivosti kritičnih generičkih lijekova kroz sustavnu primjenu aktivnosti nabave s više kriterija i više ponuđača, osmišljenih u suradnji s industrijom, te odustajanje od kriterija po kojem pobjeđuje ponuda s najnižom cijenom, kako bi se prepoznala ponuda koja predstavlja najveću vrijednost za europski zdravstveni sustav i gospodarstvo.

2. Jačanje konkurentnosti i kapaciteta europske proizvodnje kritičnih lijekova primjenom agilnih shema financiranja te ubrzanje odobravanja strateških ulaganja, podržavajući sve vrste inovacija, uključujući i inovacije u proizvodnji.

3. Razvoj Europskog mehanizma solidarnosti u punom opsegu kako bi se omogućila preraspodjela postojećih tržišnih zaliha i time bolje riješio problem nestašica na nacionalnoj razini.