'Financijska pismenost treba biti jednako važan predmet u školi kao matematika ili jezici'

Financijska pismenost bitan je faktor za mlade koji tek izlaze na tržište rada ili se žele okušati na poduzetničkom putu, kao i za one koji su već krenuli u biznis, ali im je potrebna dodatna potpora i edukacija. Upravo to bile su teme konferencije "Financije za nove generacije", koju su organizirala 24sata i Kvaka24 u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i uz potporu Europske investicijske banke. U Kaptol Boutique Cinema bila su dva korisna panela s predavanjima na kojima se itekako moglo čuti mnogo dobrih stvari. "Razvijanje financijske kulture: Zašto je financijska pismenost važna od školskih dana" bilo je prvo predavanje, Marine Ralašić, predsjednice Štedopisa Instituta za financijsko obrazovanje, koja je nakon toga vodila i panel raspravu na temu "Od učionice do svakodnevnog života: Uloga financijske pismenosti u obrazovanju".

Na panelu su sudjelovali: Martina Primorac Krmpotić, prof., Hotelijersko-turistička škola Zagreb, Zlata Paštar, prof., I. gimnazija Zagreb, te učenice Anja Martinović i Nika Tarandek. Zaključak je da je novac alat koji nam može omogućiti mnogo životnih prilika, ali ako njime ne znamo upravljati, gubimo ga u lošim odlukama, skupim kreditima i nepromišljenim ulaganjima. 

POGLEDAJTE VIDEO:

- Financijska pismenost djece danas uvelike ovisi o obrazovnim programima, društvenim mrežama i općenito o dostupnosti informacija. U usporedbi s prošlim generacijama, današnja djeca mogu biti bolje informirana zahvaljujući digitalnim alatima i većoj dostupnosti resursa. Međutim, to ne znači nužno da su sva djeca zaista financijski pismena. Mnogo toga ovisi o tome koliko roditelji, škole i društvo ulažu u obrazovanje o financijama - kaže nam Marina Ralašić te napominje da današnja djeca svakako imaju prednost u tome što mogu brzo pristupiti financijskim informacijama putem interneta, ali s obzirom na količinu dezinformacija i površnih sadržaja, važno je da znaju prepoznati relevantne i pouzdane izvore.

-  Današnja djeca imaju bolju polaznu točku u odnosu na prošle generacije, no pitanje je koliko su ta znanja zaista usvojena i koliko su implementirana u svakodnevnom životu. To je proces koji se mora kontinuirano razvijati kroz obrazovanje, ali i osobni primjer roditelja - ističe ona.

Financijska pismenost je, objašnjava Ralašić, izuzetno važna u obrazovanju jer djeci i mladima daje ključne vještine za donošenje pametnih financijskih odluka tijekom cijelog života. Bez osnovnog razumijevanja novca, štednje, ulaganja, budžetiranja i dugova, mladi lako mogu upasti u financijske probleme.
- Uključivanje financijske pismenosti u obrazovni sustav pomaže razviti odgovornost, kritičko razmišljanje i dugoročnu perspektivu o novcu. Djeca koja rano nauče kako upravljati novcem lakše izbjegavaju impulzivno trošenje, prekomjerno zaduživanje i financijske zamke u odrasloj dobi. Također, bolje razumiju koncept rada, zarade i vrijednosti novca, što ih može učiniti poduzetnijima i financijski sigurnijima - govori Ralašić te napominje da živimo u potrošačkom društvu, u kojem su krediti, online kupnja i digitalne transakcije dio svakodnevice, pa bi i financijska pismenost trebala biti jednako važan predmet kao matematika ili jezici. Obrazovni sustav koji zanemaruje financijsku pismenost prepušta mlade ljude nesnalaženju u stvarnom životu, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice na njihovu financijsku sigurnost i opću kvalitetu života.

Kristina Ercegović, poduzetnica, spisateljica i poslovna savjetnica, održala je predavanje "Moj novac, biznis i ja", a potom i panel raspravu "Sam svoj gazda: Što je sve potrebno za uspjeh u poduzetništvu". Sa svojim gostima, među kojima su bili Hrvoje Serdarušić, poslovni savjetnik za financije, Sandro Kraljević, psiholog i HR stručnjak, vlasnik tvrtke Mindlab, Ana Hrgovčić, poduzetnica, biljke.plants, te Nikolina Kemenović, vlasnica GUŠT beauty butika, razgovarala je o tome što je presudno za uspjeh u poduzetništvu, koja je svrha biznisa, kako upravljati sobom, svojim poslom i novcem. Budući da svakodnevne odluke poduzetnika utječu na njihovo poslovanje, bitno je postaviti jasne financijske ciljeve te se educirati u području financija.

- Svrha biznisa nije profit nego riješiti problem kupcu i dodati mu vrijednost, a profit je samo posljedica uspješnog vođenja biznisa. Za poduzetnike je bitno da moraju raditi na biznisu, ne u biznisu. Često se upletu u operativu. Ljudi otvore biznis s idejom da će biti slobodni i onda se nakon tri ili pet godina probude 'izgorjeli' i shvate da nešto ne štima te da su postali robovi posla, a krenuli su u posao zbog slobode. Treba osvijestiti da ne kreiramo sebi radno mjesto nego samo biznis koji mora funkcionirati i bez nas, a to zahtijeva mnogo vještina. Uz poslovne vještine, za posao je vrlo važan networking, odnosno koga znamo, a ne što znamo - istaknula je Kristina Ercegović.

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, rekla je kako su konferencije o financijskoj pismenosti izuzetno važne jer pružaju mladima i poduzetnicima konkretna znanja i alate koji su im potrebni za donošenje informiranih financijskih odluka.  

POGLEDAJTE VIDEO:

- Osim toga, konferencije smatramo platformama na kojima je moguće interaktivno dijeliti znanja i razmišljanja te razgovarati o svim otvorenim pitanjima. Financijska pismenost nije samo pitanje vođenja osobnog budžeta, ona je ključna za poduzetništvo, štednju, investiranje i dugoročnu financijsku stabilnost. Hrvatska udruga banaka s partnerima već nekoliko godina sustavno radi na edukaciji mladih i poduzetnika, a ova konferencija prilika je da se sumiraju ključne spoznaje i dodatno osvijesti važnost financijske edukacije. Kroz niz edukativnih aktivnosti i radionica omogućavamo mladima da budu spremni za izazove u poslovnom i privatnom životu - navela je Perko.
Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB-a u Hrvatskoj, rekla je da su prošle godine uložili oko 89 milijardi eura diljem svijeta, od čega su bila rekordna ulaganja u Hrvatskoj, oko 1,2 milijarde eura. 

- Što se tiče financijske pismenosti, kao banci Europske unije naša je misija jačati kapacitete banaka, ali i drugih financijskih institucija. Pružati im financijsku, ali i savjetodavnu pomoć. Bila sam sretna kad smo pokrenuli ovu kampanju. Kad se pruži prilika i kad možemo surađivati s dobrim partnerima, onda to iskoristimo - rekla je Ćosić.  

Istaknula je i kako je, prema zadnjim istraživanjima, financijska pismenost u Hrvatskoj ispod prosjeka u drugim zemljama članicama.
- Osobito loše stojimo u financijskom ponašanju, malo smo bolji u financijskom znanju, ali nismo dobri u primjenjivanju tog znanja i u tom smislu imamo put pred sobom - napomenula je.

Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstvo financija, istaknula je da je financijsko obrazovanje izuzetno važno. 
- U Ministarstvu financija sustavno radimo na tome da teme koje su vezane za financijsku pismenost aktivnije uključimo u odgojno-obrazovni proces pa da ustvari naša djeca i mladi odmalena uče o financijskim temama koje će im biti bitne za život. Zbog toga s kolegama iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih sustavno radimo na uključivanju tih tema tako da bismo imali pismenije građane - istaknula je te dodale da smo okruženi raznim utjecajima, kao i to da su financijske teme izrazito prisutne u našem životu, mnogo više nego prije. 
- Zato je važno djecu o tim temama educirati od najranije dobi. Zlatni savjet bio bi: kontrolirajte prihode i rashode, gledajte svoje budžete, koliko trošite, koliko zarađujete, redovito štedite. Tu nije bitan iznos nego stvaranje navike. Imajte uvijek naviku određeni dio svojih prihoda staviti na stranu kako biste imali za crne dane.