Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje ključni za tržište rada

Validacija rada nije visoko na listi prioriteta ni poslodavcima ni građanima, pokazuje to HGK istraživanje o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada provedeno u ožujku.  „Valadaciju rada djelatnika“ građani su rangirali na 10. mjesto, a poslodavci tek na 14. Najbitnija je onima u dobi od 56 do 65 godina koji posjeduju veći broj tvrdih vještina. Gen Z validaciju rada pak ne smatra ključnom (11. je na listi prioriteta), dok na prvo mjesto stavljaju priliku za napredovanje, što sugerira da validaciju ne percipiraju nužno kao osnovu za realizaciju napredovanja u poslu, a što ukazuje na nerealna očekivanja.  

Petar Mišević, savjetnik za obrazovanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je važnost još snažnijeg doprinosa obrazovnog sustava tržištu rada koje zbog brzine tehnološkog razvoja i primjene umjetne inteligencije u svim područjima uvjetuje brze i konkretnije promjene sadržaja kurikuluma kao i kreiranje novih obrazovnih programa koji će osigurati stjecanje mekih vještina, kroz integraciju u nastavni proces.  

Istraživanje HGK pokazuje i da 61% ispitanih radi u struci (76% su visokoobrazovani iznad 40 godina, primanja iznad 1.300 eura), a ne radi 39% (67 % ima srednju stručnu spremu). 

"Visoki postotak ispitanika koji ne rade u struci može se objasniti s nekoliko činjenica; trenutno radno aktivno stanovništvo u RH u najvećoj mjeri obuhvaća populaciju iznad 35 godina koja je obrazovanje završila prije 15 godina ili više. Možemo zaključiti da je njihovo obrazovanje bolje odgovaralo tadašnjim potrebama tržišta rada i strukturi gospodarstva u odnosu na danas. Uz to, poslovni mentalitet ljudi se promijenio, nekada je rad u struci predstavljao siguran posao, što je znatno utjecalo na manju fluktuaciju zaposlenika. Danas, nije nužno prioritet rad u struci - već mogućnost biranja posla s boljim uvjetima, većim primanjima, fleksibilnim radnim vremenom, radom od kuće i napredovanjem, što se odražava na kvalitetu životnog standarda“, kazao je Mišević. 

Ističe kako snažan rast i razvoj te jačanje udjela primarnog i sekundarnog sektora u strukturi gospodarstva donosi veću stopu zapošljavanja, potražnju za inozemnom radnom snagom te obvezu cjeloživotnog učenja, koja osigurava konkurentnost na tržištu rada. 

„Ključno je cjeloživotno obrazovanje kako bi se osiguralo da se aktivno radno stanovništvo kontinuirano usavršava, zbog čega je važno kontinuirano provoditi reviziju kurikuluma strukovnog obrazovanja kao i studijskih programa visokog obrazovanja, sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Svi obrazovni programi trebaju u većoj mjeri osigurati usvajanje i primjenu znanja i vještina vezano uz jačanje digitalnih kompetencija i financijske pismenosti, kao i korištenja alata umjetne inteligencije bez kojih se ne može osigurati konkurentnost hrvatskog tržišta rada. Bitno je i privlačenje investicija koje osiguravaju zapošljavanje domaće kvalificirane radne snage, bolje plaće i zaustavljaju odlazak mlade radne snage u inozemstvo“, zaključuje Mišević.