Povijest mobitela: Prvi su imali 4 kilograma i posebnu slušalicu

Sjećate li se svog prvog mobitela? One velike i duguljaste "cigle" iz koje se izvlačila dugačka antena da biste uspostavili razgovor, koji se znao i prekinuti zbog slabosti mreže? Ili još bolje, sjećate li se vremena prije njih, kad smo sve važne privatne i poslovne brojeve telefona znali na pamet ili zapisivali u rokovnike i kad su se sastanci dogovarali putem fiksnih telefona i svi su uspjeli dobiti sve koje trebaju, nitko nikome nije kasnio i nikakva zvonjava nije vas prekidala dok jedete, čitate knjigu ili se povučete tamo gdje i carevi idu pješice?

POGLEDAJTE VIDEO: Nije dobro pretjerivati

Pokretanje videa...

00:09

Video: 24sata/pixsell

Život nam se u 30-ak godina stubokom promijenio, do toga da je jedan od najvećih modernih strahova kod većine ljudi danas upravo taj da slučajno negdje ne izgube mobitel. Osim što to podrazumijeva trošak, ostajemo bez niza važnih telefonskih brojeva koje odavno ne pamtimo, bez pristupa pregledu bankovnih računa, mogućnosti da na brzinu na internetu istražimo nešto što nam treba, naručimo taksi, platimo račune i kao napušteni otok - bez mogućnosti da u bilo koje doba dobijemo ljude koji su nam dragi ili da oni dobiju nas.

Macson Carry Phone - prvi mobitel na hrvatskom tržištu koji je težio oko 2,5 kilograma

Mlađim pripadnicima generacije Z ili generacije Alfa (recimo, rođenima nakon 2010. godine) vjerojatno se čini da smo se svi rodili s mobitelom pri ruci, pa je zanimljivo "prošetati" se digitalnom izložbom HT muzeja "U potrazi za prvim mobitelom", nastalom 2021. godine, povodom 30. obljetnice mobilne telefonije u Hrvatskoj. HT muzej je telekomunikacijski muzej s dugom tradicijom, osnovan još 1953. i osim mobitela, čuva i druge zanimljive predmete iz telekomunikacijske povijesti: telefone, telegrafe, teleprintere, računala i još mnogo toga. Sve to se moglo vidjeti u reprezentativnom izložbenom prostoru poštanske palače u Jurišićevoj 13, no nakon potresa u Zagrebu stalna izložba je premještena na nekoliko različitih lokacija u gradu i ne može se obići uživo. Kako doznajemo od Vesne Lipovac, više kustosice Muzeja, na tome se radi i postoje naznake da bi se moglo doći do prostornog rješenja kako bi vrijedna izložba o povijesti mobilne telefonije opet bila dostupna.

TIPKE SE VRAĆAJU Je li davanje 'glupih' telefona djeci zapravo pametna odluka?

- Dok smo još imali izložbeni prostor, bilo je vrlo zanimljivo gledati kakav dojam na mlađe generacije posjetitelja ostavljaju prvi mobiteli, s kojima se većina ovdje često prvi puta susrela. Vjerujem da je zanimanje mladih najbolji pokazatelj o vrijednosti izložbe i da ju baš zbog mladih svakako trebamo učiniti dostupnom – kaže sugovornica, koja kao svoj prvi mobitel pamti Alcatel, i to onaj s antenom koja se još izvlačila da bi se uspostavio kvalitetan razgovor.

Pozivom koji je uspostavio 11. siječnja 1991. tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman je simbolično pustio u rad prvu komercijalnu mobilnu telefonsku mrežu pod imenom "Mobitel"

Naša sugovornica digitalnu izložbu na web stranicama HT muzeja je stručno osmislila u suradnji s kolegom Goranom Rajičem, višim kustosom Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a za tehnološka rješenja zaslužan je tim iz Agencije 404.

Razvoj mobilne telefonije u Hrvatskoj počeo je 1991., kad je tadašnji HPT, čiji je HT pravni sljednik u području telekom poslovanja, predstavio prvu hrvatsku komercijalnu mobilnu telefonsku mrežu Mobitel. Iako su prvi pokušaji uspostave sustava mobilne telefonije bili zapravo još 1987., uoči Univerzijade, zbog problema s frekvencijskim spektrom na kojem je mreža trebala raditi to se nije ostvarilo. Tek krajem 1990. uključena je spomenuta mreža pokretne telefonije, koja je puštena u komercijalni rad 11. siječnja 1991., doznajemo na stranicama Muzeja.

Jedan od najprodavanijih mobitela svih vremena, Nokia 3310, bio je mali, lagan i vrlo moćan uređaj, s mnogim funkcijama važnima poslovnim korisnicima

- Prva mreža Mobitel imala je u početku samo 200 pretplatnika, a prvi mobitel u ponudi na hrvatskom tržištu bio je Maxon Carry Phone, koji je stigao iz Velike Britanije. Uređaji iz prve generacije mobitela bili su veliki, teški i skupi, a koristili su se u početku samo za telefonske razgovore. Masa je varirala od 2,5 do čak četiri kilograma, a prilikom telefoniranja u jednoj ruci držali ste uređaj, a u drugoj slušalicu, preko koje ste razgovarali, s tim da je slušalica imala prepoznatljivu vanjsku antenu na izvlačenje. Zgodno je primijetiti da su reklame tad isticale kako su to ručni i lagani uređaji - ističe Vesna Lipovac. Nije to bila laž: Preteča mobilnoj telefoniji bili su pokretni telefoni koji su se pojavili 1940-ih u SAD-u, isključivo namijenjeni telefoniranju iz automobila. S time se dobar dio hrvatske publike prvi puta susreo u seriji Dinastija, popularnoj 80-ih godina. Baterije tih telefona zauzimale su cijeli prtljažnik, tako da su ovi od 2,5 kilograma čak i mogli ponijeti epitet 'lagani'.

Samoborac bio prvi

Još jedan Nokiin iznimno popularan mobitel sa kliznim poklopcem tipkovnice kad se razvukao podsjećao je na oblik banane, pa je nosio i taj 'nadimak'

- Unatoč velikoj bateriji prvi mobiteli omogućavali su vrlo kratke razgovore, u ukupnom trajanju do najviše sat vremena. Kako tad još nije postojala SIM kartica, pretplatnički broj se prije aktiviranja morao programirati u uređaj, pa ga niste mogli zamijeniti kao danas. No, malo tko bi se i odlučio na tojer su bili vrlo skupi. Početna cijena uređaja s priključkom premašivala je 14.000 tadašnjih njemačkih maraka. Za taj je iznos u to vrijeme bilo moguće kupiti rabljeni automobil, pa ne čudi ni činjenica da je prvi privatni korisnik mobitela, Marijan Rudar iz Samobora, za pretplatu i uređaj morao izdvojiti tri svoje mjesečne plaće – priča sugovornica.

Siemensov S3 bio je prvi GSM mobitel na hrvatskom tržištu

U početku je za korištenje mobitela trebala i posebna dozvola, budući da je bilo ratno vrijeme, pa su one koji ih koriste službene osobe mogle legitimirati. Kvaliteta poziva bila je slaba, razgovori su se znali prekidati, a svi koji su posjedovali amaterske radiouređaje mogli su ih prisluškivati. U prvom telefonskom imeniku iz 1991. onih koji su pristali da im se broj objavi – a prva mreža bila je s predbrojem 099 – uglavnom su poslovni ljudi i tvrtke.

KAD SE MAŠTA UKLJUČI, EKRANI SE GASE Djetetu je dosadno bez mobitela? Ove će mu tri igre ‘bez ekrana’ zadržati pozornost

- Velika mobitel-groznica nastupila je tek sa GSM digitalnom mrežom, koja je službeno uključena u veljači 1996. pod nazivom Cronet. Mnogi su tada nabavili svoj prvi mobitel. Ta je mreža po prvi puta uključivala mogućnost roaminga, uređaji su postajali sve manji i jeftiniji, kao i usluga. Možemo reći da su se tek kroz tu mrežu afirmirali ručni modeli mobitela i započela je masovnija upotreba mobitela – kaže sugovornica. Krajem 1990-ih najznačajniji proizvođači mobitela bili su Nokia, Motorola, Ericsson, Sony, Alcatel. HT tad pokreće kampanju sa znakovitom porukom: "Sada ga i vi možete imati", uz prodaju priključaka i uređaja na obročnu otplatu bez kamata.

MMS se nije proslavio

Prva postava HT muzeja u Jurišiževoj iz 2021. godine: Podsjetnik na povijest razvoja telekomunikacija u svijetu

Uz nove GSM mobitele veže se i pojava SIM kartice, koja je nositelj svih podataka vezanih za pretplatnički broj, te se može premještati iz jednog mobilnog uređaja u drugi. Mladima je danas posebno neshvatljivo to da su prve SIM kartice mogle "pamtiti" samo do pet SMS-ova i 20 telefonskih kontakata. Pojava SMS-ova, koji su se do 1999. godine mogli slati jedino putem posebnog uređaja, tzv. pagera, omogućila je dodatno omasovljenje mobitela, a na to je posebno utjecala i kasnija ponuda prepaid usluge, među kojima je korisnicima bila osobito draga legendarna Simpa, koja je mlađim generacijama omogućila masovnije korištenje mobitela.

- Prekretnicu u razvoju značila je pojava tzv. pametnih telefona, koji su postupno postali multimedijalni uređaji s nizom funkcija i prijenosom podataka, u početku s vrlo malim brzinama. U to vrijeme bilježimo i prvo korištenje Interneta na mobilnim telefonima. U početku je to bio ograničen i filtrirani sadržaj posebno produciran za tu vrstu pregleda, što ni izbliza nije bio Internet kakav danas poznajemo – priča sugovornica. Jedna od novina bile su i MMS poruke, koje su omogućene 2002. godine, no one su korisnicima bile preskupe i drugi načini prijenosa fotografija vrlo brzo su ih potisnuli.

Jedna od prvih SIM kartica u Hrvatskoj, zahvaljujući kojoj više nije trebalo uprogramiravati broj u uređaj i lakše se mogao zamijeniti mobitel, a omogućavala je i pohranu brojeva telefona i sms-ova

Kad je u pitanju Nokia, možda najpoznatiji mobitel bila je Nokia 3310, koja je bila jedan od najprodavanijih mobitela svih vremena.

- Bio je to vrlo čvrst i otporan uređaj, a istodobno sa svim modernim funkcijama. Nokijine mobitele krasio je vrlo praktičan dizajn i dosta funkcija koje su ga svrstale u među najpopularnije mobitele u povijesti. No, kod 3310 prednost je bila i to što se prvi puta moglo mijenjati maskice mobitela, što je mnogim korisnicima bilo vrlo zanimljivo. Jedan od popularnijih mobitela bila je Nokijina 'banana' (model 8111), kod koje se poklopac tipkovnice spuštao klizno, a zbog blage zaobljenosti podsjećala je na bananu, pa otud i nadimak. Nešto ranije predstavljena je Motorola Star TAC, kao prvi preklopni mobilni telefon na našem tržištu. Vrlo je dobro prihvaćen zbog toga što je preklopljen bio manji od većine dotadašnjih modelate jedan od prvih uistinu džepnih modela – kaže sugovornica.

Motorola Star TaAC bio je prvi preklopni mobitel na hrvatskom tržištu, slijedom čega su uređaji mogli biti puno manji, lakši i praktičniji za prenošenje

Krajem 1990-ih bilo je poželjno da mobiteli budu što manji, međutim, pojava pametnih telefona i sve većeg broja funkcija koje su imali nametnula je potrebu za većim ekranom.

Prva kamera 1999. godine

Nakon što su se pojavili prvi mobiteli s kamerom u svijetu, Sony Erricson T63i s eksternom kamerom označio je revoluciju u tom smislu, tek su kasnije usavršavane interne kamere

Prva kamera u okviru mobitela "lansirana" je u svijetu 1999. godine (tvorac je japanska tvrtka Kyocera), što je označilo početak trenda objedinjavanja mobitela i fotoaparata u istom uređaju, no tek pojavom Sony Ericsson T68i i njegove eksterne kamere zapadna tržišta pokazala su ozbiljnije zanimanje za takve mobitele.

Razvoj 3G mreže i bržeg interneta obilježili su tzv. pametni telefoni. Europskim tržištem dominirala su imena Nokia, Samsung, Blackberry, Sony Ericsson, LG i drugi. Jedan od prvih 3G uređaja na svijetu bila je Motorola A820, a među prvim 3G mobilnim uređajima kod nas bio je model Nokia 6630. Uslijedila je i revolucija pametnih telefona, a označio ju je Steve Jobs uvođenjem imena iPhone u svijet mobilnih komunikacija 2007. godine. U Hrvatsku je iPhone službeno stigao godinu kasnije i vrlo brzo postao najprodavaniji mobitel.

Nova tehnologija i 4G mreža dovela je do unaprjeđenja uređaja na kojima se, uz prosječnu brzinu od 10 Mbps, u visokoj kvaliteti mogu dijeliti datoteke, surfati internetom, gledati TV na mreži i igrati on-line igre. LTE mreže u Hrvatskoj počele su s radom u ožujku 2012. godine. U konačnici, od 2019. u svijetu, a od 2020. i u Hrvatskoj, kreće i mobilna mreža pete generacije (5G), koja omogućava prijenos podataka gotovo u stvarnom vremenu i tjera industriju na dodatno usavršavanje mobilnih uređaja.

Sve se više napreduje

Nakon pojave prcih smartphonea, Steve Jobs je 2007. predstavio Apple iPhone, označivši revoluciju u toj generaciji mobitela: Oni opet postaju veći, s nizom dodanih funkcija, pa više nisu samo telefoni za razgovor, već računala

- U današnjoj eri, pametni telefoni postali su prava "mini računala" u našim rukama, s inovacijama poput prepoznavanja lica, 5G tehnologije i bežičnog punjenja. Sve je više i nosivih pametnih uređaja kao što su pametni satovi, pametne narukvice, pametno prstenje i sl. U budućnosti, možemo očekivati još snažniji razvoj ovih tehnologija - ističu u Odjelu Korporativnih komunikacija HT-a.