Vlada ograničila cijene: 'Sustav kontrole je važan. Ali neće nam zbog propale salate pasti BDP'

Vlada je usvojila maksimalne dopuštene cijene za 70 artikala, odnosno prijašnjoj listi od 30 artikala koja je formirana u rujnu 2023. godine, dodano je još 40 proizvoda. Na ovoj prvoj listi došlo je do korekcija pakiranja jer su neki proizvođači i trgovci izbjegavali ograničenje cijena tako što su artikle pakirali po količinama za koje cijene nisu ograničene.

Tako će pileće i pureće hrenovke sad koštati 2,69 eura po kilogramu, umjesto da toliko košta pakiranje od kilograma. Kad su u pitanju jabuke, 2,19 eura će koštati pakiranje od dvije kile, a prije je to bilo ograničeno samo na sortu Gala, i to za kilogram u rinfuzi. Troslojni toaletni papir će koštati do 2,99 eura za pakiranje od 10 do 16 rola, umjesto samo za pakiranje od deset rola kao što je to bilo do sad. Prema vladinoj odluci, najviša razina maloprodajne cijene za suncokretovo ulje će biti 1.72 eura po litri, za UHT mlijeko s 2.8 % mliječne masti 1.03 eura po litri, bijeli kristalni šećer 1.33 eura, brašno tip T-550 glatko 0.80 eura te brašno tip T-400 oštro 0.83 eura po kilogramu. Svinjsko mljeveno upakirano meso će biti najviše 4.11 eura po kilogramu, cijelo pile do 3.32 eura, jogurt, čašice i bočice od 180 do 200 grama po 0.49 eura, a sir gouda, blok za narezivanje, do najviše 6.49 eura po kilogramu. Za kilogram bijele riže dugog zrna najviša cijena je 2.29 eura, špagete od 500 grama 1.09, a za 10 svježih jaja, razred M iz kaveznog uzgoja, 2.45 eura. Na popisu je i panceta s cijenom od 11,90 eura po kilogramu, maslac od 250 grama do 2,99 eura, deterdžent u prahu za rublje do 14,99 eura itd. Cijeli popis pogledajte OVDJE.

- Želimo omogućiti građanima povoljniji pristup osnovnim potrepštinama i osigurati priuštivost osnovnih proizvoda. Ovo nije samo brojka na papiru, nego će imati stvarni učinak na život građana. Država treba biti jamac sigurnosti za građane, a osnovne potrebe moraju biti dostupne, neovisno o tržišnim oscilacijama - rekao je ministar Šušnjar.

Strože kazne

Najviše cijene za već ograničenih 30 proizvoda vrijede za sve te proizvode, neovisno o proizvođaču, a za novih 40 proizvoda će trgovci sami odlučivati koju marku će prodavati po ograničenim cijenama. Ako proizvoda izabranog proizvođača nestane, trgovci će morati izabrati drugog proizvođača, kako bi građanima uvijek bili dostupni proizvodi s ograničenim cijenama i kako bi se izbjeglo da trgovci namjerno ne prodaju proizvode one marke čija je cijena ograničena. Svi proizvodi će morati biti označeni posebnom oznakom, a one trgovine veće od 400 metara kvadratnih moraju sve takve proizvode, koji se ne skladište u frižideru, držati na jednoj posebnoj polici kako bi se kupci lakše snašli. Morat će u trgovini izvjesiti i popis proizvoda s ograničenim cijenama. Neki trgovački lanci su reagirali i već smanjili cijene 250 ili 1000 proizvoda. U javnom savjetovanju je i prijedlog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena po kojem će za trgovce biti propisane veće kazne ako budu pokušavali izbjeći odluku o ograničenju cijena. Podsjetimo, kad je izašao prvi popis proizvoda s ograničenim cijenama, neki proizvođači su mijenjali težinu pakiranja kako bi izbjegli ograničenje cijena, neki trgovci namjerno nisu prodavali proizvode s popisa, a neki su ih držali na policama tako da se jedva vide. Novim zakonom bi se to sve trebalo zaustaviti. Uz već navedene mjere, pojačat će se inspekcijske kontrole, uz novu cijenu morat će isticati i staru i periodički će morati dostavljati cijene nadležnim tijelima.

Politika monitoringa

Iako su cijene nekih proizvoda sad manje nego što je propisala Vlada, ekonomist Mladen Vedriš ne vjeruje da će to trgovci iskoristiti da povećaju cijene artikala s popisa koliko mogu. - Obzirom na povećani senzibilitet, ne vjerujem da će trgovci sad dizati cijene. Ne sad kad ih se jako prati. Više mislim da su te maksimalne cijene, iako su neke malo veće nego što su bile do sad, brana da tržišnoj robi ne skoči cijena, poput šećera. To je tržišna roba kojoj kretanje cijena na burzi određuje krajnju cijenu, pa to onda ovako građani neće sjetiti. To je brana - govori Vedriš. Komentirao je i trgovačke centre koji će smanjiti cijenu više od 70 proizvoda. - To je sigurno koristan rezultat bojkota i mjera. Međutim, to je i kupovanje vremena u četiri mjeseca i do lipnja bi se trebala ustanoviti pravila igre i regulacije, kontinuirana politika monitoringa cijena. Morate moći pratiti porast cijena na mjestima i pojedinih artikala. Bilo bi važno vidjeti i strukturu cijene pojedinih artikala i to usporediti s drugim zemljama da se vidi tko je taj koji sudjeluje u povećanju cijena. Ako se pozitivna kampanja pretvori u sustav monitoringa, onda je ovo sve uspjelo - govori. Iako su neki trgovci izjavili da će dugotrajni bojkot utjecati na to da svježa roba propadne, pa čak dovesti do otkaza i pada BDP-a, Vedriš kaže da je to pretjerivanje. - Neće salata, koja traje kraće od tjedan dana, utjecati na to da ljudi gube poslove i da pada BDP jedne države. To je smiješno - zaključuje.

Slabiji bojkot nego prvi put

Paralelno traje još jedan bojkot, ovaj puta svih trgovina, a na određene dane i pojedinih artikala. Od početka bojkota 31. siječnja od ponoć do 15 sati, ukupan broj fiskaliziranih računa u trgovini na malo bio je 1.581.005 računa, a iznos računa iznosio je 20.009.818,61 eura. U usporedbi s 24.1., kad je bio prvi bojkot, to je 18 posto računa više, a ukupni iznos je veći za 15 posto, odnosno, Hrvati su potrošili oko 2 milijuna i 700 tisuća eura više. Kad se uspoređuje s petkom prije prvog bojkota, 17. siječnja, Hrvati su 31.1. od ponoć do 15 sati napravili 31 posto manje računa, a iznos računa je manji za 42 posto. Drugim riječima, tijekom ovog bojkota, Hrvati su potrošili oko 14 milijuna i 350 tisuća eura manje nego zadnji petak kad nije bilo organiziranog bojkota.

Tommy odgovorio dobavljačima

U međuvremenu, dobavljači su trgovačkom lancu Tommy javili da im od sutra dižu cijene svih artikala, no iz Uprave su im odgovorili da ako cijene ne budu kao i 31. prosinca 2024., te proizvode Tommy jednostavno neće prodavati. - Zabrinuti smo oko trenutnih tržišnih okolnosti koje negativno utječu na naše potrošače, samim tim i na zaposlenike, a šire i ugled Društva - kažu iz Tommyja. Dodaju da za dobavljače koji se pojavljuju isključivo kao uvoznici ili distributeri za određene proizvode očekuju da im barem na kratko omoguće ili ne blokiraju izravnu suradnju s proizvođačima. Objašnjavaju da rad model rada u kojem se između proizvođača i trgovačkog lanca pojavljuje najprije uvoznik, a zatim i distributer je zastario te je nepotreban i štetan. Ne trebaju im posrednici koji dodatno poskupljuju lanac opskrbe. - Što se tiče domaćih proizvođača koji prodaju svoje proizvode na inozemnim tržištima očekujemo da ujednače prodajne cijene na izvoznim i domaćim tržištima, odnosno da cijene u Hrvatskoj smanje na razinu cijena u susjednim državama. To bi značilo da se onda i krajnja cijena proizvoda snizila pa domaći proizvod ne bi više bio skuplji u Hrvatskoj - kažu.