Iako izgledom može izazvati strahopoštovanje zbog svoje veličine i velike leđne peraje, golema psina je prava suprotnost stereotipima o morskim psinama
VIDEO U Istri snimili ogromnog morskog psa: 'Kakva grdosija, ma samo nek' ne ide u plićak!'
Veliki morski pas snimljen je u moru kod istarskog mjesta Brestova. Kako je potvrdio Pero Ugarković, stručnjak za more, riječ je o golemoj psini (lat. Cetorhinus maximus).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...

'Samo nek' ne ide u plićak!', 'Mrcina prava', 'Prekrasna beštija!', 'Ujelo neujelo, ja bi umro od straha da ga vidim blizu sebe', 'Predivno, dok gledaš s broda. Ako si u moru, ne baš', 'Nježni div!', 'Elegancija'... samo su neki od stotine komentara koji su se skupili na snimci.
Iako izgledom može izazvati strahopoštovanje zbog svoje veličine i velike leđne peraje, golema psina je prava suprotnost stereotipima o morskim psinama.
Može narasti i do 10 metara dužine, čime zauzima drugo mjesto među najvećim ribama na svijetu (nakon kitopsine), no golema psina potpuno je bezopasna za čovjeka. Ne jede ljude, ni životinje, već se ova golema riba hrani isključivo planktonima i drugim sitnim organizmima koje filtrira iz gotovo 1800 tona morske vode na sat, dok polako pliva širom otvorenih usta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...

Upravo zbog tog neobičnog načina hranjenja i tromog, gotovo spokojnog kretanja, često se naziva i "basking shark" (sunčajuća psina), jer se zna pojavljivati blizu površine u mirnim, toplim vodama. Povremeno je viđena i u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, posebno u sjevernom Jadranu i uz obalu Istre ili Dalmacije. U istarskoj Medveji viđen je u prosincu prošle godine, ali i kraj Galebovih stijena u Puli o čemu smo pisali još 2023. godine.
Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama koji je donesen na temelju Zakona o zaštiti prirode, golema psina (Cetorhinus maximus) nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske.
Zaštitni znak Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
Golema psina iz 1934. godine prava je zvijezda Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Prema pisanju tadašnjeg tiska, ulovljeni morski pas dugačak preko osam metara i težak preko dvije tone ulovljen je u blizini Kraljevice. Zalaganjem profesora Krunoslava Babića, tadašnjeg ravnatelja Hrvatskoga narodnog zoološkog muzeja, golema psina završila je u postavu muzeja.
Prepariranje je izveo poznati muzejski preparator Pavao Allinger. Tijekom preparacije dva dana je odvajao i čistio kožu koja je sama težila oko 800 kg, dok je jetra težila impozantnih 250 kilograma.
Zbog obnove muzeja, golema psina privremeno je 2022. godine premještena u muzejsku čuvaonicu na Zagrebačkom Velesajmu. Preseljenje je tada bio ogroman logistički izazov, a obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej otvorio je svoja vrata posjetiteljima u rujnu prošle godine.

- Golema psina s vremenom je postala ikona te svojevrsni zaštitni znak našeg muzeja pa nam je njezina sigurnost i zaštita od posebne važnosti - izjavila je tada ravnateljica Muzeja Tatjana Vlahović.