
Vlada će donijeti i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske
News
Komentari 42Vlada će donijeti i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske
Na dnevnom redu sjednice Vlade u četvrtak je više uredbi te prijedloga izmjena zakona potrebnih radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske OECD-u. Među njima su prijedlog uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi temeljem koje će od iduće godine naknada za povratnu ambalažu za pića iznositi 10 centi.
PRATITE UŽIVO:
Osim toga, na dnevnom redu su i izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba iz država članica EU, OECD-a i dr.
U hitnu saborsku proceduru Vlada će sa sjednice poslati izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a na dnevnom je redu i više konačnih prijedlog izmjena i dopuna zakona, među njima i Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Vlada će donijeti i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske.
Na početku sjednice obratio se premijer Andrej Plenković. Osvrnuo se na vijesti Državnog zavoda za statistiku oko rasta BDP-a u trećem kvartalu.
- Rast BDP-a u trećem kvartalu je ubrzao i iznosi visokih 3.9 posto u odnosu na isti kvartal u prošloj godini. Već 15. kvartal zaredom bilježimo pozitivne stope kretanja BDP-a - kazao je.
Dodao je da vjeruje da će četvrti kvartal tradicionalno ostvariti dobre rezultate.
- Procjene, kada je riječ o prognozama Ministarstva financija, po našem se mišljenju obistinjuju. Prava vrijednost rasta BDP-a stječe se tek kad se vidi kakva je trenutna situacija s prosječnim rastom na razini članica EU-a. Prosječna stopa rasta u svim članicama je 1 posto. Tu dolazimo do jednostavnog zaključka - Hrvatska raste četiri puta brže od prosjeka Europske unije - dodao je Plenković.
Potom je pokušao još plastičnije zaokružiti situaciju s BDP-om.
- BDP je 2016. godine u apsolutno iznosu bio 47 milijardi eura. Ovu ćemo završiti sa 86.4 milijarde eura. Kraje 2025., projekcije su da bi trebao biti 92.4 milijarde eura, što je gotovo udvostručenje apsolutnog BDP-a. Nastavit ćemo politiku koja ide za tim da podižemo standard hrvatskih građana, a da se to sve reflektira i na povratak naših iseljenika i ljudi koji žive izvan Hrvatske - rekao je.
Dodao je i da su se prošli petak na telefonskoj sjednici očitovali na prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja njemu kao predsjedniku Vlade.
- Riječ je o lošem pamfletiću iz radionice SDP-a. Više ćemo o tome govoriti u utorak na zasjedanju Sabora. Otklonit ćemo sve njihove klevetničke objede - istaknuo je.
Naveo je i kako je predstavljanje Irene Hrstić pred nadležnim odborom bio u sličnom tonu kao pamfletić te da smo svjedočili orkestriranom napadu oporbe. Uvjeren je da će idućeg petka na glasovanju u Saboru kompletirati sastav Vlade i da će Hrstić postati ministrica zdravstva.
Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je usmjeren na mjere održivog turizma. Resorni ministar Tonči Glavina naveo je kako se jedna od najvažnijih izmjena odnosi na definiciju domaćina koji se definira kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području, gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluga.
- Ovime smo domaćina pozicionirali i planiramo ga dodatno zaštiti. Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi kako je definirano odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada. Suglasnost suvlasnika definirana zakonom o upravljanju i održavanju zgrada postaje uvjet za izdavanje rješenja na temelju ovog zakona, a svi postojeći pružatelji usluga dužni su pribaviti prethodnu suglasnost u roku od pet godina - kazao je Glavina.
U saborsku proceduru upućen je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a kada je u pitanju kratkoročni najam i najmu za više osoba, onaj tko želi iznajmljivati stanove, umjesto ranije predloženih 80 posto morat će imati suglasnost dvije trećine suvlasnika.
- Ono što je važno, a što nije bilo u prvom čitanju, a to je da smo propisali obvezu da naši sugrađani koji se bave kratkoročnim najmom u višestambenim zgradama imaju rok od pet godina odnosno do 31. prosinca 2029. do kada i oni moraju uskladiti svoje poslovanje sa zakonom - kazao je ministar prostornog uređenja Branko Bačić.
Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada uređuje se i to područje, a propisano je da će se zajednici suvlasnika dodijeliti OIB te stječu pravnu osobnost, pa se stoga osniva Registar zajednice suvlasnika. Među ostalim uređuje se i minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, upravljanje zgradom, te s tim povezana prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika i suvlasnika.
Novost je i da će Vlada, na temelju posebnih programa, subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će se i jedinicama lokalne samouprave u uređenju pročelja.Kako bi ispunila kriterij za pristup Republike Hrvatske OECD-u, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljana i pravnih osoba iz država članica EU, OECD-a i dr. Ovim zakonom omogućava im se da u stjecanju prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj budu izjednačeni s hrvatskim državljanima. To znači da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave. Iznimka je stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prema kojem nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom ili posebnim propisom određeno drugačije.
Od 1. siječnja iduće godine naknada za PET ambalažu iznosit će 10 centi umjesto dosadašnjih sedam, što je propisano uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi koji je usvojila Vlada. Iako smo još 2005. uspostavili sustav povratne naknade ona se nikad nominalno nije mijenjala i u Hrvatskoj je najniža u zemaljama Europske unije. Povratna naknada u Hrvatskoj iznosi 7 centi, a prije uvođenja eura ona je iznosila 50 lipa. U Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi i također ovisi o veličini ambalaže. Udruge za zaštitu okoliša ranije su upozoravale da je ova naknada preniska i tražili da ona iznosi 15 centi po boci.
Vlada je utvrdila visinu naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika države. Pravno na naknadu imat će kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a naknada se isplaćuje iz proračuna. Sredstva za naknadu raspoređuju se razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora. Kandidatu s najvećim brojem dobivenih glasova određuje se u iznosu od 133.000 eura za prvi izborni krug, a u drugom krugu naknada se određuje u iznosu od 20 posto od iznosa naknade iz prvog kruga. Naknada se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+