Bijela kuća: Trump će Ukrajini pomoći da dođe do sustava za protuzračnu obranu

Sjedinjene Države pomoći će Ukrajini da se domogne sustava protuzračne obrane, rekla je glasnogovornica Bijele kuće u srijedu, nekoliko sati nakon telefonskog razgovora američkog i ukrajinskog predsjednika Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskija.

Trump i Zelenskij dogovorili su se u razgovoru, koji je Bijela kuća opisala kao "fantastičan" jednosatni razgovor, da će zajedno raditi na okončanju ruskog rata s Ukrajinom.

"Predsjednik Zelenskij zatražio je sustave protuzračne obrane ... a predsjednik Trump prihvatio je surađivati s njim kako bi vidio šta je na raspolaganju, posebno u Europi", rekla je Karoline Leavitt pojašnjavajući detalje razgovora dvojice čelnika.

Dodala je da će se nastaviti i razmjena vojnih obavještajnih podataka.

Zelenskij je zahvalio Trumpu na podršci SAD-a, razgovor je opisao kao "pozitivan, vrlo sadržajan i iskren" i  dvojica su se predsjednika složila da će se tehnički timovi sastati u Saudijskoj Arabiji sljedećih dana.

Što se tiče sporazuma o rijetkim mineralima, koji je trebao biti potpisan tijekom posjeta Volodimira Zelenskija Washingtonu, a još prije nekoliko tjedana bio je glavna tema ukrajinsko-američkih razgovora, Leavitt nije izravno odgovorila.

Rekla je da je SAD "dalje" od sporazuma o mineralima i da je sada više usredotočen na mirovne pregovore.

Trump je izvijestio Zelenskija o svom telefonskom razgovoru koji je u utorak imao s Vladimirom Putinom, u kojem je ruski predsjednik odbacio predloženi puni 30-dnevni prekid vatre koji je tražio Trump i prihvatila Ukrajina, ali je pristao pauzirati napade na energetsku infrastrukturu.

Ukrajinski čelnik je kazao da je potvrdio spremnost Ukrajine da obustavi napade na rusku infrastrukturu.

Međutim, ta usko definirana pauza u srijedu se pojavila pod znakom pitanja. Moskva je rekla da je Ukrajina pogodila skladište nafte u južnoj Rusiji, dok je Kijev rekao da je Rusija pogodila bolnice i domove, te prekinula struju na nekim željeznicama.

Ipak, dvije su strane izvršile razmjenu zarobljenika, a svaka je oslobodila 175 vojnika u dogovoru koji su omogućili Ujedinjeni Arapski Emirati. Moskva je rekla da je oslobodila dodatna 22 ranjena Ukrajinca kao gestu dobre volje.

Trump je također sugerirao ukrajinskom predsjedniku da bi Washington mogao pomoći u upravljanju, a možda i posjedovati, ukrajinske nuklearne elektrane, navodi se u priopćenju američke administracije.

Najveća europska nuklearna elektrana, ona u ukrajinskoj regiji Zaporižja, zatvorena je nakon što su je ruske trupe okupirale 2022. 

Ukrajinski i američki timovi mogli bi se sastati predstojećih dana u Saudijskoj Arabiji gdje bi razgovarali o tehničkim detaljima djelomičnog primirja u Ukrajini, rekao je u srijedu predsjednik Volodimir Zelenski nakon, kako je ocijenio, "vrlo sadržajnog" razgovora s američkim kolegom Donaldom Trumpom.

"Dali smo upute članovima svojih timova da riješe tehnička pitanja koja se odnose na provedbu i proširenje djelomičnog primirja. Ukrajinski i američki timovi spremni su sastati se predstojećih dana u Saudijskoj Arabiji da bi nastavili koordinirati korake prema miru", napisao je Zelenski na X-u.

Razgovor s Trumpom opisao je kao "pozitivan, vrlo sadržajan i iskren".

Ukrajinski čelnik je kazao i da je potvrdio spremnost Ukrajine da obustavi napade na rusku infrastrukturu, kao i predanost bezuvjetnom prekidu vatre na prvoj crti bojišnice koju je ranije predložio američki tim.

"Jedan od prvih koraka prema potpunom okončanju rata mogao bi biti prekid udara na energetsku i ostalu civilnu infrastrukturu. Podržao sam ovaj korak, a Ukrajina potvrđuje da smo ga spremni provesti", rekao je.

Zelenski je kazao i da ga je Trump izvijestio o svojem razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u utorak, nakon čega je Moskva rekla da je naređeno obustavljanje udara na energetsku infrastrukturu.

No ukrajinski su dužnosnici u srijedu kazali da je u ruskim udarima pogođena željeznička infrastruktura.

U sklopu poziva se razgovaralo i o mogućnosti jačanja ukrajinske protuzračne obrane, koja se uvelike oslanja na opskrbu saveznika, dodao je Zelenski.

"Razgovarali smo i o situaciji u regiji Kursk, dotakli smo se pitanja oslobađanja ratnih zarobljenika i povratka ukrajinske djece koju su odvele ruske snage", rekao je ukrajinski predsjednik.

Oglasio se i Zelenski: 'Razgovori su bili pozitivni'

Europska komisija u srijedu je predstavila obrambeni paket vrijedan stotine milijardi eura koji bi trebao odgovoriti na hitne potrebe Ukrajine i na dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i obrane Europe.

Komisija je predstavila bijelu knjigu za europsku obranu, "Spremnost 2030", u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze.   Komisija je također predstavila, kao dio Plana ReArm Europe/Readiness 2030, obrambeni paket koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu.

“Ovaj obrambeni paket, koji se sastoji od bijele knjige za europsku obranu i Plana ReArm Europe/Readiness 2030, označava odlučujući trenutak za našu Uniju. Europa si više ne može priuštiti da bude promatrač vlastite sigurnosti i moramo uzeti svoju obranu u svoje ruke, ojačati svoje obveze prema kolektivnoj sigurnosti i čvrsto se suprotstaviti onima koji žele ugroziti naš suverenitet”, rekao je povjerenik za obranu Andrius Kubilius.

Plan predviđa povećanje izdvajanja za obranu za 1,5 posto godišnje BDP-a država članica. U tu svrhu Komisija poziva država članice da aktiviraju nacionalnu klauzulu o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu, u okviru fiskalnih pravila EU-a.

 Ta odstupanja bit će ograničena samo na povećanje rashoda za obranu.

 Dio plana je i novi namjenski Instrument za sigurnosnu akciju za Europu – SAFE

Instrument SAFE predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte.

SAFE bi trebao omogućiti državama članicama da odmah i masovno povećaju svoja ulaganje u obranu kroz zajedničku nabavu od europske obrambene industrije.

Ta ulaganja trebala bi biti usmjerena u prvom redu na jačanje vojnih sposobnosti, a zajednička nabava bi pridonijela povećanju interoperabilnosti, predvidljivosti i smanjenju troškova te osnažila europsku obrambenu industrijsku bazu. U zajedničkim nabavama mogle bi sudjelovati Ukrajina, države članice EFTA-e i Europskog gospodarskog prostora. 

Ulaganja bi bila moguća u projekte dvojne namjene, civilnu i vojnu, ali samo ako je primarna namjena vojna uporaba.

Budući da javna ulaganja sama po sebi neće biti dovoljna da popune potrebe za ulaganjima, Komisija nastoji osigurati da se u to uključi i privatni kapitala. U tu svrhu Komisija predlaže uspostavu Unije štednje i investicija, koja bi pomogla u mobilizaciji privatne štednje za ulaganja u obranu.

 Veliku ulogu u naoružavanju trebala bi imati Europska investicijska banka, koja bi trebala početi ulagati i u čisto vojne projekte. Prema sadašnjim pravilima EIB može ulagati samo u projekte dvojne namjene, a to bi se ubuduće trebalo promijeniti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da američki predsjednik Donald Trump formalno prizna četiri ukrajinske regije koje je Moskva anektirala od početka invazije na Ukrajinu, kao i Krim, objavio je ruski dnevni list Kommersant.

Pozivajući se na neimenovane izvore koji su u utorak bili na privatnom poslovnom događaju s Putinom, Kommersant je objavio da Putin želi da Sjedinjene Države službeno priznaju četiri regije, Luhansk, Doneck, Zaporižju i Herson, kao dio Rusije, kao i Krim koji je Moskva zauzela i pripojila 2014.

Rusija, iako napreduje na bojištu, ne kontrolira u potpunosti niti jednu od četiri regije.

U zamjenu za priznanje i ako se to dogodi "u bliskoj budućnosti", Kommersant piše da će se Putin obvezati da neće polagati pravo na ukrajinski lučki grad Odesu i ostali ukrajinski teritorij.

Upitan o izvješću Kommersanta u srijedu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin i Trump nisu razgovarali o toj ideji u utorak.

Peskov je potvrdio da je Putin razgovarao o sukobu u Ukrajini na zatvorenom sastanku s članovima ruske poslovne elite u utorak. 

Međutim, Peskov nije potvrdio je li Putin na tom sastanku iznio ideju da SAD prizna četiri regije te Krim.