
Bolnicom su kažu, kolale razne priče od toga da je Borovečki bio kandidat premijera Andreja Plenkovića. Mnogi su se nadali da će na toj poziciji ostati dosadašnji vd ravnatelja dr. Stjepko Pleština.
News
Komentari 13Bolnicom su kažu, kolale razne priče od toga da je Borovečki bio kandidat premijera Andreja Plenkovića. Mnogi su se nadali da će na toj poziciji ostati dosadašnji vd ravnatelja dr. Stjepko Pleština.
Fran Borovečki, novoizabrani ravnatelj KBC-a Zagreb dosad je obnašao funkciju voditelja djela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku koji pripada Klinici za neurologiju.
Razgovarali smo sa zaposlenicima s Rebra koji su nam kratko prokomentirali novog ravnatelja.
- Ovo nije prvi put da je za ravnatelja izabran voditelj odjela, a ne šef Klinike. Vidjet ćemo kako će biti, ipak mora voditi najveću hrvatsku bolnicu s preko 6000 zaposlenih - pričaju nam dobro upućeni izvori iz bolnice.
Bolnicom su kažu, kolale razne priče od toga da je Borovečki bio kandidat premijera Andreja Plenkovića iako je Borovečki nestranački kandidat. Mnogi su se nadali da će na toj poziciji ostati dosadašnji vd ravnatelja dr. Stjepko Pleština koji je bio dugogodišnji član Uprave KBC-a Zagreb, te je u prethodnom razdoblju obnašao dužnost zamjenika ravnatelja i preuzeo upravljanje bolnicom nakon smrti ravnatelja Ante Ćorušića u listopadu prošle godine.
- Sad ćemo vidjeti hoće li mijenjati i pomoćnike ravnatelja te hoće li biti kompletno nova postava u Upravi bolnice - kažu nam naši izvori.
Iznenađeni su što je upravo on imenovan novim ravnateljem s obzirom da je do tad bio na čelu manjeg odjela koji j u sklopu Klinike za neurologiju.
Novi ravnatelj Borovečki rođen je 1975. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, a titulu doktora znanosti stekao je na istoj ustanovi 2004. godine.
U razdoblju od 2003. do 2007. godine usavršavao se u više navrata na Harvard Medical School, a također se usavršavao na New York University. Zaposlen je kao specijalist neurolog, subspecijalist za neurodegenerativne bolesti, na Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb gdje je od 2017. godine voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku.
Od 2017. godine voditelj je doktorskog studija "Biomedicina i zdravstvo" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također je od 2015. godine pročelnik Centra za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb.
Uže područje kliničkog rada dr. Borovečkog su neurodegenerativne bolesti. Do sada je objavio 83 publikacije indeksirane u CC i WoS bazama podataka koji su citirani 2935 puta prema bazi Scopus, 12 poglavlja u knjigama, te održao više od 40 pozvanih predavanja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Prof. dr. Borovečki dobitnik je nagrade za najbolju doktorsku disertaciju obranjenu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za 2003./2004. godinu, stipendije Hrvatske zaklade za znanost, Fulbrightove stipendije, kao i Rapid Response Innovation Award koju dodjeljuje Michael J. Fox fondacija.
Ranije je u intervju za Europsku referentnu mrežu (ERN - virtualna mreža koja se sastoji od zdravstvenih radnika širom Europe) kazao kako je voditelj sam Zavoda za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku Klinike za neurologiju KBC Zagreb te voditelj Centra za translacijska i klinička istraživanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se njegova grupa uglavnom bavi genomikom neuroloških bolesti.
- Područje mog interesa su atipični parkinsonski sindromi i genetika neurodegenerativnih bolesti. Smatram da je to područje iznimno klinički zanimljivo, a nove metode, poput Sekvenciranja sljedeće generacije, uvelike nam pomažu u dešifriranju genetske pozadine gore navedenih poremećaja - istaknuo je.
U radu mu se najviše kaže, sviđa kombinacija kliničkog i laboratorijskog rada koju smatra izuzetno primamljivom.
- Dijagnoza rijetkih neuroloških bolesti može biti iznimno zahtjevna zbog složene kliničke slike. Nove genomske metode mogu nam uvelike pomoći u potrazi za genetskim varijantama koje su često u podlozi ovih bolesti i predstavljaju iznimno koristan alat u kliničkoj obradi ovih pacijenata - kazao je dr. Borovečki.
Na pitanje što misli kako pacijenti i kliničari mogu surađivati i zašto je to važno, odgovara kako je "čvrsto uvjeren da pacijenti i njihove zagovaračke skupine predstavljaju i važnog partnera liječnicima, budući da su neposredan izvor informacija o najhitnijim problemima koji su prisutni u zdravstvenom sustavu".
- Suradnja između pacijenata i kliničara može pomoći u promicanju inicijativa usmjerenih na pružanje novih usluga i tretmana, posebice s regulatornim i vladinim tijelima - kazao je.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+