Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu. Sve više ih vrijeme provodi pred ekranima, a ne u aktivnoj igri, pokazuju podaci
BORBA S KILOGRAMIMA
Sve je veći problem pretilosti mladih: 'Nisu aktivni, previše sjede i samo jedu slatkiše...'
Debljina je sve češći problem kod djece i mladih, a analiza rezultata istraživanja “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)” pokazala je kako svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu.
- Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 8 do 9 godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji - istaknula je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Rezultate su u ponedjeljak objavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a.
Musić Milanović navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom COVID-a bila u lošijem stanju.
Nema aktivne igre
Prema rezultatima ovog istraživanja, u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta jedan sat ili dulje prosječno provede većina djece, njih 93,5 posto. Ali Musić Milanović upozorava kako je COVID-19 pandemija imala veliki utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako tijekom pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3 posto djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.
- Od 2015., kad smo prvi put napravili naše COSI istraživanje, važno je za istaknuti da je došlo do porasta devet postotnih poena problema debljine u djevojčica, posebno u Mediteranskoj regiji. Tome je tako zbog problema s prehranom, ali s druge strane vage je tjelesna aktivnost koja je, nažalost, tijekom COVID pandemije bila u lošijem stanju. U ovom trenutku imamo pokazatelje koji govore da nam djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije COVID-a, a taman smo 2019. imali rezultate koji su pokazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto - dodaje Musić Milanović.
Rezultati pokazuju kako su prekomjerna tjelesna masa i debljina češće zabilježene u dječaka, u njih 38,5 posto, u odnosu na 33,7 posto djevojčica. Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6 posto, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9 posto, pri čemu treba napomenuti da u toj regiji čak 20 posto djece, odnosno svako peto dijete je debelo.
Ipak, rezultati su pokazali i određene pozitivne trendove.
Češće doručkuju
- U odnosu na 2019. godinu, djeca češće doručkuju, 81 posto djece doručkuje svakodnevno, a to je porast od 17 posto. Također, djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine. Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, a to je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju - kaže Musić Milanović.
Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća. Porasla je i konzumacija slatkih grickalica.
Iako je zadovoljna rezultatima, ističe kako je ovo problem na kojemu će trebati još više raditi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
