Sandra Švaljek iz HNB-a tvrdi da je inflacija iza nas, ali novi rizici prijete. Oporba kritizira ekonomske prilike, dok Zekanović smatra da nije sve crno
ZAMJENICA GUVERNERA HNB-A
Švaljek: Inflacija je u najvećoj mjeri iza nas, ali pojavljuju se novi problemi i rizici za građane
Čitanje članka:
3
min
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek izjavila je u četvrtak da je inflacija problem koji je u „najvećoj mjeri“ iza nas, ali da se pojavljuju neki drugi rizici koji bi mogli zakomplicirati život građanima i poduzetnicima više od inflacije.
Inflacija je još uvijek aktualna, no pojavljuju se novi problemi, neki rizici da bi mogla biti viša zbog geopolitičke situacije, uvođenja carina u Americi, odmazde EU na takve carine, rekla je Švaljek u saborskoj raspravi o informacijama HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. te u prvom polugodištu 2024.
Rekla je to odgovarajući na upit HDZ-ova Tomislava Šute jesmo li, s obzirom na izazove s inflacijom, poduzeli sve mjere koje smo mogli.
Švaljek: HNB je iz svog „arsenala“ poduzela sve što je mogla
Sasvim sigurno, HNB je iz svog „arsenala“ poduzela sve što je mogla, kazala je Švaljek, navodeći kako se HNB, koja sada vodi zajedničku politiku sa Europskom središnjom bankom, zauzela za podizanje kamatnih stopa što je, kaže, imalo pozitivne efekte.
Odbacila teze dijela oporbe da je glavni uzrok inflacije zamjena kune za euro.
„Analize su pokazale da je doprinos uvođenja eura porastu inflacije bio jednokratan, nizak i u skladu s predviđanjima, do maksimalno 0, 4 postotna boda, jednokratno“, navela je.
Kao lokalne faktore koji su mogli utjecati da inflacija u Hrvatskoj bude nešto viša nego u državama europodručja, navela je snažnu potražnju za uslugama u sektorima povezanim sa turizmom, a onda i nešto jači rast plaća u Hrvatskoj.
Naglasila je da podatke o inflaciji treba staviti u kontekst snažnog gospodarskog rasta koji je lani bio 3, 8 posto, a dogodio se i veliki porast prosječnih plaća.
Neto plaće rasle gotovo 50 posto, cijene kumulativno 30 posto
Od početka 2021. do kraja 2024. neto plaće u Hrvatskoj rasle su za gotovo 50 posto nominalno, a cijene u istom razdoblju kumulativno za 30 posto, što je razlika od 20 postotnih bodova, naglasila je Švaljek i dodala da je u istom razdoblju ukupna broj zaposlenih porastao za više od 180. 000.
Sve je to povećalo potražnju i stvara pritisak na rast cijena, kazala je.
Navela je da je inflacija, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u veljači ove godine iznosila 3, 7 posto, te se snizila sa 4 posto, koliko je iznosila u siječnju.
Ukupna inflacija u Hrvatskoj, po međunarodnom indeksu, u veljači se smanjila na 4, 8 posto sa 5 posto iz siječnja, dok se temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije spustila na 4, 5 sa 4, 7 posto, rekla je zamjenica guvernera.
Naglasila je i da je, promatra li ju se u odnosu na usporedive zemlje, od lipnja 2021., kad je krenulo ubrzavanje inflacije, do kraja 2024., stopa ukupne inflacije u Hrvatskoj bila manja, nego u svim članicama EU iz srednje i istočne Europe, osim u Sloveniji.
Sve članice srednje i istočne Europe koje nisu uvele euro imale su u istom razdoblju višu kumulativnu stopu inflacije od Hrvatske, kazala je Švaljek, navodeći da je Hrvatska imala oko 28 posto kumulativnu inflaciju, a Mađarska 42 posto.
Drugim riječima, zadržavanje nacionalnih valuta nije ovim državama pomoglo u obrani od inflacije, istaknula je odgovarajući time desnoj oporbi.
Švaljek je navela projekcije HNB-a o daljnjem spuštanju godišnje inflacije, mjereno nacionalnim indeksom, ove godine na 2, 9 posto.
Očekuje se, kaže, i postupno usporavanje cijena hrane u većem dijelu ove godine. Najveća inflacija cijena hrane je iza nas, izjavila je.
Zekanović: Nije sve tako crno, Piližota: Tko ima korist?
I dok oporba makroekonomske prilike vidi poprilično sivima, Hrvoje Zekanović (HDS) kaže da "nije sve tako crno" i da se, unatoč nekim manama, u Hrvatskoj živi bolje.
SDP-ov Piližota Boris (SDP) s druge strane upitao je tko ima korist od makroekonomskog rasta navodeći da to sigurno nije radnik na minimalcu, učitelj ili medicinska sestra, a Irena Dragić (SDP) dodala je da su nekretnine u Hrvatskoj nikad skuplje, nedostižne većini Hrvata te kako ih stranci nikad više nisu kupovali, i to gotovinom.
Postali smo zemlja za pranje novca, ustvrdila je Dragić.
Švaljek je odgovorila da su kamatne stope kod nas po prvi put izjednačene sa kamatnim stopama u europodručju.
Dogodilo se nezamislivo, građani se kod nas zadužuju po istim stopama kao u Njemačkoj, kazala je zamjenica guvernera.
Naglasila je i da "polako dolazi kraj ekstraprofitima" koje su banke imale u posljednje dvije godine zahvaljujući kamatama na depozite kod HNB-a. Kamatne stope su se počele spuštati, sa lanjskih 4 na 2, 5 posto, odgovorila je Zekanoviću kojeg je zanimalo misli li HNB "više stisnuti ove što ubiru velike profite, banke, teleoperetere".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
