Sindikati objavili: Štrajk će nanijeti štetu, Vlada sve može zaustaviti već ovaj tjedan

Ja sam povjerenica sindikata Preporod u našoj školi. Kolege i članovi sindikata već mi otvoreno govore da će izaći iz sindikata ako se ne organizira štrajk. Nejednakost je velika, posebno u koeficijentima koji za nas znače status. A on je za nas, sa svim našim obrazovanjem, godinama staža, napredovanjima, manji nego u drugim javnim službama, govori nam Darinka Gusek, profesorica glazbene kulture u zagrebačkoj XII. gimnaziji. 

Iz te su škole u utorak sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZŠSH)objavili početak štrajka u školama i na fakultetima. Prvo će se održati jednodnevni štrajk idući tjedan, između 17. i 21. ožujka. Točan datum objavit će 48 sati ranije. Potom će, ako ne dođe do dogovora s Vladom, biti dvodnevni štrajk, pa višednevni, a potom štrajk do spunjenja zahtjeva.

Štrajkat će se u oko 1000 ustanova u kojima ovih sindikati imaju podružnice. Njihovih je članova oko 30.000, a onima koji nisu njihovi članovi, a žele štrajkati, sindikati poručuju da im se pridruže jer na to imaju zakonsko pravo. Ističu kako je interes velik, pa očekuju i takav odaziv.

"Bitno je naglasiti da sindikati nisu željeli da do štrajka dođe... Htjeli smo zajedno sjesti i vidjeti što se može napraviti. Uglavnom smo nailazili na zid odbijanja, ignoriranja i šutnje. A i kad su nas pozivali, niti su nas pravo slušali, niti su nas čuli... Sad je na svima nama da pokažemo snagu, zajedništvo i solidarnost, jer samo čekaju da ne uspijemo pa da nas do kraja ponize... - navodi se u proglasu članovima sindikata i svim zaposlenicima.

Čelnici sindikata poručili su kako su svjesni da nanose štetu učenicima i nastavi, no da su iscrpili sve zakonske mogućnosti pregovora.

- Štrajk je uvijek zadnja opcija, nezadovoljstvo je veliko, a pogonsko gorivo nepravda izazvana koeficijentima u javnim službama, obrazovanje je opet na začelju. Ova reforma (koeficijenti, op. a.) je trebala ispravljati nepravde i to je ono što ljude pokreće i idemo ovu akciju dovesti do kraja - kazao je Željko Stipić, predsjednik Preporoda.

Uz ova dva sindikata, štrajk organizira i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji je akcije najavio s Filozofskog fakulteta.

- Premijer je izjavio da nema nikakvih razloga za prosvjed. To ne govore brojke potpisa, pisama koje smo slali, štrajkova. Pomaka nema. Ovo što tražimo nije nešto što drugi nemaju. Tražimo istu poziciju koju već imaju drugi dijelovi javne službe. Tražimo dostojanstvo za sustav i našu profesiju. Primjerenu plaću. Premijeru bi puno vremena uštedjeli da dođe na ovakav jedan sastanak - poručio je čelnik tog sindikata Matija Kroflin.

Pristat će na tri od pet zahtjeva

U štrajk se ulazi s pet zahtjeva, najvažniji je izmjena Uredbe o koeficijentima koja, smatraju, debelo zakida obrazovni sektor. Traže i povećanje osnovice za plaće za 10 posto, privremeni dodatak dok se ne uredi sustav koeficijenata ne uredi, sistematizaciju radnih mjesta u znanosti i obrazovanju, odustajanje od ocjenjivanja nastavnika, te odgodu modularne nastave i reforme u strukovnim školama. 

Pristat će, poručuju, na tri od navedenih pet zahtjeva, no glavni materijalni zahtjev ostaju koeficijenti. Ističu da su spremni na odrade nastave, a ako Vlada odluči "kazniti" štrajkaše, bit će to kontraproduktivan potez.

- Nema tog Turalije, Stipića ili Kroflina koji može u akciju natjerati zadovoljne ljude. Ako nema nezadovoljstva, štrajk će se rasplinuti. Ako ako nezadovoljstvo postoji, a mi procjenjujemo da postoji, on će ići do krajnjih rezultata. Naš trenutni cilj je mobilizacija članstva - istaknuo je Stipić.

'Premijer nas ne čuje'

Zrinko Turalija, predsjednik NSZŠSH, poručio je kako je njegova plaća u srednjoj školi do prije nekoliko mjeseci (kad je postao predsjednik sindikata), bila 1550 eura za 28 godina staža, s prekovremenima i dodatkom. 

- Spremni smo sjesti za stol, svaki štrajk mora završiti nekim rješenjem i dogovorom. Mislim da je sad bitno da počnemo s akcijom pa ćemo vidjeti kako dalje - istaknuo je Turalija.

O porukama premijera i ministarstva svi ističu kako on ne može, niti želi, razumjeti njihovu poziciju. Zbog toga je i došlo do štrajka.

Ministarstvo: Povećanje od 60%

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih uputili su oštar dopis koji poručuju kako razloga za štrajk nema “zbog svega što je Vlada napravila za obrazovne djelatnike”. U šest godina plaće su im povećane za 60% te se vodi računa o zaštiti i davanju primjerenog statusa zaposlenicima, ističu.

- Isto tako, nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima. I sami sindikati sebe demantiraju kada kažu da je Ministarstvo bilo spremno na ustupke, ali je od njih traženo da potpišu dodatak temeljnoga kolektivnog ugovora. Ministarstvo je tražilo da se dodatak potpiše zbog dva razloga. Prvi je jer su se pregovori, odnosno mirenje i vodili isključivo zbog spomenutog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara - poručili su iz Ministarstva.