Sabor: Vladajući, Most i SDP su za uvođenje vojnog roka. Možemo! i Centar protiv

Predloženo uvođenje obvezne vojne obuke dobilo je u srijedu u Hrvatskome saboru potporu vladajućih te oporbenih Mosta i SDP, dok su se tome usprotivili Možemo! i Centar, a državni tajnik u MORH-u Branko Hrg rekao je da će većina mladih koji završe vojni rok biti razvrstana u pričuvu. Hrg rekao je da će i dalje jačati profesionalnu vojsku te da planirano uvođenje obveze vojnoga roka ne znači njezino anuliranje. "Nitko nikada nije rekao da bi uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja anuliralo profesionalnu vojsku. Dapače, profesionalna vojska je ta koja ostaje", pojasnio je tijekom rasprave o Godišnjem izvješću o obrani za 2023.  

Naveo je da će se mladi kroz temeljno vojno osposobljavanje educirati, a nakon čega će najveći broj njih biti razvrstan u pričuvu. Pri tome će samo oni koji žele biti vojnici nakon toga uči u vojsku.  

Tijekom višesatne rasprave zastupnici su upozoravali u važnost ulaganja i modernizaciju Hrvatske vojske kako bi što bolje odgovorila na sadašnje sigurnosne izazove, a velik dio rasprave sveo se i na predloženo uvođenje obvezne vojne obuke.

Bauk (SDP): Hrvatskoj vojsci nedostaje oko 4000 vojnika i časnika

Arsen Bauk (Klub SDP-a) rekao je da podržavaju uvođenje obvezne vojne obuke. No, poručio je, ono oko čega predstoji rasprava je pitanje načina služenja civilnog vojnog roka, tj. onih građana koji imaju priziv savjesti. Pojasnio je da podržavaju uvođenje obvezne vojne obuke kako bi se povećao broj onih koji žele i mogu pristupiti u profesionalnu vojsku jer, upozorio je, Hrvatskoj vojsci danas nedostaje oko 4000 vojnika i časnika. A o pričuvi da se i ne govori, dodao je.

Smatra i da država treba unaprijed imati cilj koliko ljudi želi da pristupi vojnoj obuci odnosno koliko je "prihvatljiv postotak onih koji se pozovu na prigovor savjesti".  "Pravo države na obranu je jače od prava pojedinca na prigovor savjesti", poručio je. 

Upozoravajući na neizvjesnost što će biti sa NATO savezom ako se SAD iz njega povuče, Bauk se založio za povećanje izdvajanja za obranu na 3 ili 3,5 posto BDP-a. Pri tome, rekao je, treba biti svjestan da će to biti na uštrb nekih drugih stvari u proračunu.

I Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) se u današnjim složenim sigurnosnim uvjetima založio za dugoročno povećanje proračunskog izdvajanja za obranu znatno više od 2 posto BDP-a te osiguravanje dodatnih snaga novaka. Također, istaknuo je i važnost hitnih ulaganja u materijalna primanja koja povećavaju prihode pripadnika Oružanih snaga te značajne beneficije i porezne olakšice za sve dragovoljne ročnike kao i povratak nekih sposobnosti koje smo izgubili u 20 godina zanemarivanja Oružanih snaga.

MORH: REDOVNA AKTIVNOST Stižu pozivi za upis u vojnu evidenciju, roditelji šokirani

Za uvođenje obvezne vojne obuke založio se i Miro Bulj (Most) rekavši da su ukidanjem vojnog roka 2008. nanesene ogromne štete sigurnosti zemlje. Upozorio je i da se godinama nisu godinama sastajala Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost zbog netrpeljivosti predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.     

Kekin (Možemo!): Uvođenje vojnog roka potiče militarizaciju društva

Za razliku od njih Ivana Kekin (Klub Možemo!) rekla je da se protive uvođenju vojnog roka jer je to "instrument militarizacije koji nema efekta na podizanje obrambene spremnosti ali potiče militarizaciju društva". Stoga se, poručila je, zalažu za osnaživanje profesionalne vojske.

I njezin stranački kolega Marin Živković upozorio je kako - umjesto da gradimo kvalitetnu i funkcionalnu profesionalnu vojsku te ulažemo u kvalitetu i uvjete rada na dobrovoljnom vojnom roku, uvodimo obvezni vojni rok.

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) također usprotivila se uvođenju obaveznog vojnog roka - ne zato što ne cijene vojsku, nego zbog toga što smatraju da Hrvatska treba profesionalnu, dobro opremljenu i visoko motiviranu vojsku. "Obvezni vojni rok, kako god ga osmislili i strukturirali, ne odgovara na izazove 21. stoljeća. To je skupa, zastarjela i neučinkovita mjera", ocijenila je. 

Sabor u četvrtak o informacijama HNB-a o provedbi monetarne politike

Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti informacije Hrvatske narodne banke (HNB) o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine te u prvom polugodištu 2024. godine. U polugodišnjoj informaciju HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. godine navodi se da su tu godinu obilježili ulazak Hrvatske u europodručje i schengenski prostor, nastavak relativno snažnoga gospodarskog rasta unatoč slaboj inozemnoj potražnji te postupno smanjivanje inflacije.

RODITELJI ŠOKIRANI Stižu pozivi za vojnu evidenciju, reakcije burne: 'Čemu panika roditelja!? Sinovi su mimoze...'

Uz to, u rujnu je završio najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura kao valute. Porast ključnih kamatnih stopa ESB-a prelio se na kamatne stope na novčanom tržištu, što je povećalo trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo. No, unatoč takvim okolnostima, hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti zamjetno brže od prosjeka zemalja europodručja.

U polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine napominje se da je nakon najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura, sredinom 2024., Upravno vijeće Europske središnje banke počelo  ublažavati restriktivnost financijskih uvjeta, snizivši ključne kamatne stope kao odgovor na zamjetno slabljenje inflacijskih pritisaka. 

Kao i u europodručju, u Hrvatskoj se najviše usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda, a inflacija cijena usluga ostala je povišena zbog snažne potražnje i veće osjetljivosti cijena usluga na rast plaća u tom sektoru, što je posebno bilo izraženo u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima povezanima s turizmom. Pri tome, nastavio se smanjivati trošak zaduživanja stanovništva i gospodarstva. 

Također, tijekom prve polovine 2024. gospodarstvo Hrvatske nastavilo se isticati jednom od najviših stopa gospodarskog rasta među članicama europodručja. Pri tome je osobna potrošnja stanovništva, potpomognuta snažnim tržištem rada i rastom realnih dohodaka, pružala ključan doprinos gospodarskom rastu.

Nastavio se i rast domaćih investicija, poduprtih fondovima Europske unije, a izvoz robe i usluga, osobito turističkih, također je pridonosio gospodarskom rastu.