S jugom i kišom stiže novi val saharskog pijeska. Jeste li znali kako stiže i zašto ga je sve više?

Početak sljedećeg tjedna mogao bi nam opet donijeti saharsku prašinu koja će preplaviti atmosferu, a nošena snažnim južnim i jugozapadnim vjetrovima, mogla bi stići sve do polarnog kruga, piše Istramet. Navode da će na prednjoj strani ciklone doći do prodora toplog zraka daleko na sjever. 

Osim saharskog pijeska, dolazi nam i umjereno i jako jugo s mjestimičnom kišom i grmljavinskim pljuskovima, koji bi u nedjelju mogli biti obilniji. 

Promjenjivo, ponegdje i pretežno oblačno bit će u subotu. Padat će mjestimice kiša, uglavnom na Jadranu i krajevima uz njega, a u Gorskom kotaru i na širem riječkom području može biti osobito česta. Bit će razmjerno vjetrovito uz umjeren, lokalno i jak jugozapadnjak, na Jadranu jako i olujno jugo te južni vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18 °C.

Nedjelja nam donosi puno više vjetra, ali i kiše te pljuskova s grmljavinom koji će biti češći i obilniji na Jadranu. Vjetar će biti umjeren, prolazno i jak jugozapadni, na Jadranu jako i olujno jugo. Najniža jutarnja temperatura od 6 do 11, na Jadranu od 9 do 14 °C, dok će najviša dnevna biti većinom između 14 i 20 °C.

Kako navodi Istramet, promjenjivo bi moglo biti cijeli sljedeći tjedan uz češće pljuskove i kišu, a temperature bi trebale biti uobičajene za ovaj dio godine. Podaci pokazuju i da bi se krajem mjeseca te početkom travnja mogla otvoriti 'vrata' hladnijem prodoru zraka sa sjeverozapada Europe, što bi moglo donijeti još promjenjivog i svježijeg vremena ili možda snijega u gorju.

Kako navodi Istramet, promjenjivo bi moglo biti cijeli sljedeći tjedan uz češće pljuskove i kišu, a temperature bi trebale biti uobičajene za ovaj dio godine. Podaci pokazuju i da bi se krajem mjeseca te početkom travnja mogla otvoriti 'vrata' hladnijem prodoru zraka sa sjeverozapada Europe, što bi moglo donijeti još promjenjivog i svježijeg vremena ili možda snijega u gorju.

Promjena klime sve češće nam donosi pijesak

Čestice saharskog pijeska i prašine nošene južnim i jugozapadnim vjetrom normalno su stizale do europskog kopna i zemalja na Sredozemlju dva do tri puta godišnje, ali ova je pojava u posljednje vrijeme sve češća, zahvaljujući klimatskim promjenama.

- Ranije je bila uobičajena klimatološka situacija da smo saharski pijesak dobivali od dva do tri puta godišnje, no ta stara klimatologija više ne vrijedi. Zadnjih godinu i pol transport pijeska na visini iz Sahare imamo barem dvostruko puta češće, a tek ćemo vidjeti koliko učestala će ova pojava biti u budućnosti. Kako se primarno bavim meteorološkom dinamikom, moram naglasiti kako se mijenja tipična sinoptička struktura vremena nad Mediteranom, odnosno mijenja se raspored ciklona i anticiklona, položaji mlaznih struja, prvenstveno one suptropske koja je sve jača, dok polarne struje jako slabe. Shodno tome dolazi do drukčije razmjene ciklona i anticiklona koje su kod nas nesimetrične. Sve češće dobivamo takozvani topli sektor i toplu frontu. Prostorno gledano, topli sektor je veći od hladnog jer je topli zrak lakši i on ide iznad te zauzima veći prostor. Hladni zrak se zabija poput žalca, te klasične hladne fronte su rjeđe, ali to onda bude žestoko jer se nagomila hladan zrak koji se dugo nije mogao probiti. Uzrok navedenom su klimatske promjene, opće zagrijavanje planeta, oceana i mora te se posljedično mijenja struktura strujanja, odnosno opća cirkulacija - objasnio nam je lani prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.