Rumunjski ris stiže na Risnjak: Spasit će vrstu od izumiranja?

Ris ulovljen u Rumunjskoj ostat će tamo u karanteni do početka travnja, dok se ne utvrdi da je zdrav, nema bjesnoću i ne boluje od zaraznih bolesti. Naime, da bi životinja išla u prekogranični prijevoz, mora proći određeni period karantene, objašnjava nam Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu koji u suradnji s Veleučilištem u Karlovcu, udrugom Biom, NP Risnjakom te Javnom ustanovom “Priroda” spašava riseve, izuzetno ugrožene životinje.

Naime, većina naših riseva je u bliskom srodstvu jer se već 45 godina međusobno razmnožavaju potomci šest jedinki.

- Krajem 19. stoljeća je izvorna populacija risa u Dinaridima istrijebljena i današnja populacija je nastala od 6 životinja koje su doseljene iz Slovačke u Sloveniju 1973. godine. Iako su se potomci tih šest životinje iz Slovenije proširili na Hrvatsku, te Bosnu i Hercegovinu, nažalost nisu se uspjeli povezati sa susjednim populacijama u Alpama ili u Makedoniji. Stanište je fragmentirano i susjedne populacije su previše udaljene pa životinje ne mogu migrirati i razmnožavati se. Mi potičemo i odrađujemo priodnu migraciju. Potrebni su svježi geni i nove životinje kako bi se prekinulo parenje krvnih srodnika - objašnjava Sindičić i dodaje kako su risevi u Hrvatskoj već jednom izumrli, početkom 20. stoljeća. 

Ovaj ris prvi je od 14 jedinki koje će iz Rumunjske i Slovačke doći k nama i u Sloveniju.

- U brzom roku uspjeli smo uhvatiti dva risa, ovog i mužjaka nazvanog Gora koji ide u Sloveniju. To je izuzetan uspjeh. Sezona je parenja pa su mužjaci dosta neoprezni, aktivni i puno se kreću. Iznenadilo nas je što smo u tako brzo roku dobili dvije životinje. Sljedećeg možda nećemo uloviti idućih pet godina - ističe Sindičić.

Dodaje kako risevi inače spadaju u red velikih mačaka. Najveće su koje žive u Europi. 

-  Ono što je specifično jest da svaka životinja živi sama na jako velikom teritoriju. Za mužjake su europski teritoriji veličine od 200 do 400 kvadratnih kilometara. Tako primjerice u Hrvatskoj ne možemo imati beskonačno veliki broj risova, nego s obzirom na veličinu teritorija postoji neki okviran broj koliko ih može biti. Oni su limitirani s time što im treba izuzetno veliki prostor. Druže se međusobno jedino u vrijeme parenja, što je sada, tijekom veljače i ožujka. Mali dolaze na svijet za šezdesetak dana, s mamom provode prvih 10 do 11 mjeseci, nakon toga se osamostaljuju i moraju pronaći vlastiti teren na kojem će živjeti. Risovi su životinje koje su aktivne uglavnom u zoru i sumrak kada love svoj plijen. Preko dana uglavnom miruju. Hrane se sa živim plijenom koji sami love, a u Europi su im glavni plijen srne - zaključuje Sindičić.