Svaki dom umirovljenika ima svoju listu čekanja, a umirovljenici se mogu prijaviti na više njih. Zato se niti ne zna koliko je doista onih koji čekaju mjesto u domu. Registar će s drugih lista brisati one koji dobiju dom
Registar prijavljenih za dom umirovljenika pokazat će koliko ih ima, neće biti preklapanja
Hrvatska ima 1,23 milijuna umirovljenika - sve smo starija populacija, ne pomlađujemo se, a već smo sad itekako deficitarni sa domovima za umirovljenike. Podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu da je na kraju siječnja u Hrvatskoj bilo 670 pružatelja usluga za starije osobe, kod kojih je moguće smjestiti ukupno 32.447 korisnika.
Svaki dom za starije ima vlastitu listu čekanja pa dolazi do preklapanja - jedna osoba može podnijeti zahtjev na više domova, zbog čega trenutno nema pregleda stvarne potražnje za mjestom u domu.
Kako kažu u Ministarstvu, iz tog razloga rade na uspostavi Registra korisnika socijalnih usluga u kojem će se na jednom mjestu voditi podaci o korisnicima socijalnih usluga, kao i podaci o zaprimljenim zahtjevima za ulazak u dom umirovljenika, listu čekanja.
- Sustav će korisnika, neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, prepoznati kao jednog korisnika i prilikom realizacije usluge ga automatski brisati s liste čekanja na svim drugim mjestima, kažu iz Ministarstva za 24sata. Oni će voditi registar koji će, kako dodaju, pokazivati stvarno stanje popunjenosti domova, i stvarnu potrebu za kapacitetima svih socijalnih usluga.

Povoljni zajmovi za udomitelje
Gradi se 18 novih centara za starije, čime će se osigurati smještajni kapaciteti za gotovo dvije tisuće novih korisnika te kapaciteti za oko pet tisuća korisnika izvaninstitucijskih usluga, navode. U tijeku je i priprema novog poziva za izgradnju centara za starije osobe, čija je objava planirana u prvoj polovici 2025. godine.
Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rade i na operativnom planu dugotrajne skrbi u Hrvatskoj do 2030. godine. Hrvatska se, naime, suočava sa sve većim nedostatkom radne snage, koje, ako se ne pripremimo na vrijeme, neće biti dovoljno niti u skrbi za starije.
Kad su djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi u pitanju, za njih kod 71 pružatelja usluga ima 1.860 mjesta. U 2.354 udomiteljske obitelji živi još 2.245 djece i 3.423 odrasla korisnika.
Kako najavljuju iz Ministarstva, sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj će se udomiteljima omogućiti korištenje povoljnih zajmova manje vrijednosti s eventualnom mogućnošću otpisa dijela glavnice ako ostvare konkretne rezultate.
- Namjena zajmova je financijska potpora za ulaganja u dogradnju, rekonstrukciju i opremanje nekretnine koje koriste za obavljanje udomiteljstva, što će pridonijeti unapređenju kvalitete usluge i povećanju broja korisnika ove usluge, navodi Ministarstvo.