Bespilotna letjelica Tu-141 prošla je kroz Rumunjsku i Mađarsku te pala usred Zagreba. Ukrajinci tvrde da nije njihov, Rusi kažu da nije njihov. Čak i NATO potvrđuje da nije ruski... Čiji je?
SVI ŠUTE O ISTRAZI
Prošle su tri godine otkako je na Zagreb pao opaki dron! Još ne žele reći čiji je i otkud baš tu
Čitanje članka:
4
min
Četvrtak je, godina je 2022., oko 23 sata. Stanovnike oko Studentskog doma "Stjepan Radić" šokiralo je snažno podrhtavanje tla. Mislili su da je potres, a onda su deseci vatrogasnih vozila projurili Savskom ulicom u Zagrebu. Govorilo se da je eksplodirao plin. A onda su se pojavile i prve snimke na društvenim mrežama gdje se vidi kako nepoznati objekt u plamenu leti iznad Zagreba, a potom se strmoglavio.
Novinari 24sata tu noć su stigli prvi na mjesto nesreće. S policijom i vatrogascima. Tad nepoznati objekt, a potom identificirana kao izviđačka bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje, pala je točno na malu zelenu površinu između Studentskog doma, gdje su bili tisuće studenata, i parkirališta, na kojemu su bile stotine automobila, gdje je oštećeno njih oko 40. Nadomak toga se nalazi i noćni klub, u kojemu je također bilo stotinu ljudi. Nasreću, i to zaista pukom srećom, nitko nije stradao. I na kraju svega, letjelicu su identificirali stručnjaci za svjetske medije, i to prije naših službi koje su bile na terenu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Ubrzo nakon nesreće stigla je i vojska. Počeli su ograđivati teren, ali je vladala potpuna neorganizacija. Hitne službe nisu imale nikakve informacije, policajci su vikali na okupljene građane da je mjesto sad radioaktivno i da se maknu. Krhotine letjelice bile su po cijelom terenu. Čak su završile i na udaljenom savskom nasipu. Javne i državne službe nisu davale nikakve informacije kako bi umirili javnost. Vladao je potpuni kaos.
Vlada se o svemu oglasila tek 12 sati nakon pada. I to s nekoliko rečenica. Poručili su da su sve nadležne službe uključene u istragu, da je letjelica bila vojnog tipa i da je došla iz zračnog prostora Mađarske brzinom 700 km/h na visini od 1300 metara. Tijekom pada drona otvorila su se i dva padobrana, a ATJ Lučko i policija su izašli na teren te tražili drugi padobran koji je završio na Jarunu. Pojavile su se informacije, prije nego što se znalo da je bespilotna letjelica, da navodno postoje i ljudi koji su bili u tad nepoznatom objektu. Američki analitičar Tyler Rogoway identificirao je letjelicu i izjavljuje kako je najvjerojatnije bila riječ o Tupoljevu Tu-141 iz sovjetskoga razdoblja, što je potkrijepljeno ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvijezde pronađene na razbacanim krhotinama u blizini mjesta udara.
Prve konkretne informacije o velikom incidentu došle su tek sutradan. Tad je rečeno i da je u letjelici bila bomba. Premijer Plenković je rekao kako je dron nosio bombu s 40 kilograma eksploziva. Saznao se i da je ušla je u rumunjski zračni prostor oko 23.23 sata, gdje su ga promatrale rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je tri minute. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor sljedećih 40 minuta, gdje ju je promatralo i Mađarsko ratno zrakoplovstvo. Naposljetku je ušla u hrvatski zračni prostor. Nikome nije jasno kako je bespilotna letjelica preletjela dvije zemlja NATO-a, a da nitko nije reagirao. Na to pitanje se ni danas ne zna odgovor. Ne zna se ni tko je lansirao letjelicu niti kako je završila u Hrvatskoj. Nije jasno ni kako hrvatske službe nisu pravodobno reagirale. Pojavile su se informacije da su dron pogreškom lansirali Ukrajinci, ali to nije potvrđeno.
Nije ukrajinski, nije ruski...
Savjetnik ukrajinskog ministra obrane Markijan Lubkviskyi u izjavi hrvatskim medijima opovrgnuo je da bespilotna letjelica pripada Ukrajini. U naknadnom odgovoru na pisanje ruske novinske agencije TASS, Državna služba za specijalne komunikacije Ukrajine također je ustvrdila kako dotični UAV posjeduju i ruske i ukrajinske oružane snage. Međutim, prema njima, ukrajinske inačice bespilotnih letjelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske inačice imaju oznaku crvene zvijezde. Rusko veleposlanstvo u Zagrebu također je zanijekalo vlasništvo nad srušenom letjelicom rekavši da je "dron proizveden na području Ukrajine" i da ruske oružane snage takve bespilotne letjelice nisu koristile još od 1991.
I sad, tri godine nakon kaosa, pitali smo ih imamo li informacije o svemu tome.
- Možemo vas izvijestiti da su saznanja utvrđena istragom o padu letjelice prezentirana javnosti na konferenciji za novinare održanoj u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu 13. travnja 2022., na kojoj su sudjelovali i predstavnici Oružanih snaga RH koji su bili uključeni u istragu. U skladu s navedenim, obavještavamo vas da novih informacija o događaju nemamo - poručili su iz MORH-a.
Navedenom istragom nije previše novoga otkriveno. DORH je istragom utvrdio da je dron bio naoružan aviobombom, ali u njemu nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a. Na fragmentima tijela aviobombe i dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva ni drugih eksplozivnih tvari. Uzrok pada bespilotne letjelice je narušeni slijed automatskog slijetanja u dijelu prilikom aktiviranja glavnog padobrana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:58
- Jednostavno nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da je s visine od 1700 metara iskliznula iz padobrana - rekao je glavni vojni zrakoplovni istražitelj, brigadir Mario Počinok na tadašnjoj konferenciji za novinare. I to je bilo to od istrage. Kasnije je bivši ministar obrane Mario Banožić rekao da se još vodi istraga DORH-a, ali su ga oni ubrzo demantirali.
- Na navedenoj konferenciji je županijski državni odvjetnik odgovorio na pitanja novinara vezano uz ulogu i postupanje ovog državnog odvjetništva povodom navedenog događaja. Budući da se taj događaj ne dovodi u vezu s počinjenjem nekog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, to Vas upućujemo da se s dijelom Vašeg upita koji se ne odnosi na postupanje ovog državnog odvjetništva obratite drugim nadležnim državnim tijelima - rekli su nam iz DORH-a.
I dok sve naše institucije šute, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge jedini je nešto otkrio. I to dok je bio u posjetu Hrvatskoj. Pred Saborom je izjavio kako je “bila to tehnička nezgoda” i da “to nije bio napad Rusije na Hrvatsku”.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
