Primorac se susreo s članovima Svjetske banke. Raspravljali o inflaciji i radnim mjestima

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac sastao se u četvrtak u Washingtonu s visokim predstavnicima Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije, u okviru Proljetne skupštine Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, izvijestili su iz Ministarstva financija.

Primorac je na sastanku s potpredsjednikom Svjetske banke za financiranje razvoja Akihikom Nishiom kazao da Hrvatska u potpunosti podržava misiju Međunarodne udruge za razvoj (IDA) za smanjenje siromaštva i promicanje održivog razvoja. Nishia je naglasio ulogu Hrvatske kao regionalnog modela te podsjetio kako je rani i proaktivni angažman Hrvatske pomogao potaknuti druge zemlje u regiji da se pridruže inicijativi, naveli su iz Ministarstva.

NACIONALNI PLAN Primorac najavio mogućnost bankomatske mreže. Podizali bi novac kao na svom bankomatu

Hrvatski izazovi inflacija i geopolitičko okruženje 

Ključne teme o kojima se raspravljalo na sastanku izvršnim direktorom Svjetske banke Eugeneom Rhuggenaathom uključivale su suradnju Hrvatske sa Svjetskom bankom i središnju temu ovogodišnjih proljetnih sastanaka: stvaranje radnih mjesta, stoji u priopćenju.   Hrvatska, koja je dio Nizozemske konstituence pri Svjetskoj banci, koja uključuje 13 zemalja: Armeniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Gruziju, Izrael, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Nizozemsku, Rumunjsku, Ukrajinu i Crnu Goru, služi kao primjer drugim zemljama u konstituenci, istaknuo je tom prigodom Rhuggenaath.   Ministar Primorac je kazao „iako su gospodarski rezultati Hrvatske snažni, s realnim rastom BDP-a koji je dosegao 3,9 posto u 2024. i povijesno niskom nezaposlenošću, izazovi ostaju, posebno u vezi s inflacijom i geopolitičkim okruženjem". Također, napomenuo je, kako Hrvatska pomno prati šire učinke globalnih trgovinskih napetosti i rastućih carina, a posebno događanja u našim glavnim trgovinskim partnerima.   "Naša suradnja s Bankom bila je plodonosna, s gotovo 4 milijarde eura financiranja podrške strukturnim reformama i nizu razvojnih investicijskih projekata", naglasio je Primorac.

Hrvatska trenutno ima portfelj kredita od 624,9 milijuna eura u šest aktivnih projekata Svjetske banke, uključujući Projekt oporavka od potresa. Ugovori za dvije glavne komponente, KBC Rebro Faza III i zgradu Nazorova, već su potpisani. Tekući projekti uključuju: projekt obrazovanja, kojim se provodi četverogodišnji cjelodnevni školski program; projekt reforme pravosudnog sektora i  razne inicijative za digitalne inovacije i zelene tehnologije. U tijeku su i pripreme za buduće projekte, naveli su iz Ministarstva financija.

Važna učinkovita provedba nacionalnog plana za ulaganje    Na sastanku s potpredsjednicom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Antonellom Bassani pozornost je posvećena novom Okviru partnerstva s državom (Country Partnership Framework (CPF) za razdoblje 2025. - 2029., kao i suradnji s IDA-om i IFC-om.   Na zahtjev Hrvatske, Svjetska banka održala je prezentaciju u kojoj je predstavila najbolje globalne prakse usmjerene na privlačenje ulaganja. Istaknuta su ključna područja za poboljšanje: strateško usklađivanje i fokus; koherentan institucionalni okvir i  učinkovito pružanje usluga investitorima, navodi se u priopćenju.   Primjeri iz Singapura, Irske, Estonije, Španjolske, pa čak i Saudijske Arabije, koja je osnovala posebno Ministarstvo ulaganja, predstavljeni su kako bi se ilustrirali učinkoviti modeli. Iako Hrvatska ima snažan Nacionalni plan za promicanje ulaganja, naglasak je stavljen na važnost učinkovite provedbe. Identificiranje ključnih stupova strategije također bi bilo korisno, dodaje se u priopćenju.   Obje strane složile su se u vezi daljnje suradnje na ovom programu i navele digitalizaciju kao još jedno važno područje. Tim Svjetske banke izrazio je spremnost podržati Vladu na tom planu.   Na sastanku s potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije (IFC) Alfonsom Garcíom Morom razmotrena je trenutna suradnja između Hrvatske i IFC-a te se razgovaralo o prioritetima za budući angažman u privatnom sektoru. Trenutno se čeka odobrenje Okvira partnerstva s državom (CPF) koji će, između ostalog, definirati petogodišnju stratešku suradnju između IFC-a i Hrvatske.

Razgovaralo se također o planovima za održavanje konferencije u Hrvatskoj, gdje bi IFC predstavio svoje aktivnosti i mogućnosti privatnom sektoru. Datum konferencije bit će naknadno potvrđen.   Od kada je Hrvatska postala članica 1993. godine, IFC je u zemlju uložio ukupno 1,8 milijardi eura putem različitih instrumenata usmjerenih na potporu razvoju privatnog sektora, zaključuje se u priopćenju.