
Nakon rješavanja problema s veledrogerijama, ministar Marić gostovao je u RTL Direktu. Bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, najavio je veći deficit.
News
Komentari 15Nakon rješavanja problema s veledrogerijama, ministar Marić gostovao je u RTL Direktu. Bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, najavio je veći deficit.
Na početku razgovora voditelj RTL Direkta Zoran Šprajc ministra financija Zdravka Marića pitao je čemu ovi tjedni neizvjesnosti, je li to bila neka igra.
- Ovo nije igra niti kakav blef. Govorimo o vrlo ozbiljnim stvarima: lijekovi, zdravlje ljudi, zdravstvo. Ne samo 3,6 milijardi u iduća tri mjeseca, uključujući travanj, svibanj i lipanj, nego do kraja godine u odnosu na onih originalno predočenih 2,7 prema zdravstvu. Gotovo 10 milijardi kuna koji će samo osigurati da dovedemo rokove plaćanja u još uvijek iznad zakonom propisanih, ali stabilnih tih 120 za ljekarne, 180 za bolnice i zato sam i rekao, između ostalog, danas da do kraja godine mislim da trebamo s ovim stvarno podvući crtu i sljedeći korak apsolutno treba biti prije svega troškovno rashodna strana proračuna zdravstva - rekao je uvodno Marić.
Na pitanje kako se Vlada uopće dovela u ovu situaciju nakon što su veledrogerijama u prosincu uplatili gotovo dvije milijarde kuna, odgovorio je kako nije stručnjak za zdravstvo, ali gleda financijski brojke i pokazatelje.
- Oni su, nažalost, sve ovo vrijeme pokazivali, zato sam stalno apostrofirao i napominjem pa i danas da problem veledrogerija kamo sreće jedini i da kamo sreće da je postojeći dug jedini problem jer, nažalost, novi nastaje. Da u ovom trenutku imamo situaciju da novi dug ne raste danas ne bi bilo 3,6 milijarde u tri mjeseca nego 6,3 milijarde u isti čas- rekao je Marić naglasivši da ne možemo imati situaciju da u godini covida, kada je sve fokusirano na covid, a svi ostali operativni i ini zdravstveni zahvati ili usluge su u značajnom padu, imamo povećanje potrošnje lijekova.
Šprajc je potom rekao kako je lijepo da su vratili barem dio duga veledrogerijama i da su našli 600 milijuna kuna za covid dodatak umirovljenicima. Upitao ga je odakle ti novci i je li to isto ide u deficit.
- To će za sada ići iz preraspodjele, što se tiče mirovinskog sustava, ali u konačnici ćemo naći, siguran sam, kao što je neke druge stavke u pravilu te vrste ušteda iz svih proračunskih - rekao je Marić. Dotaknuo se i moratorija na kredite bankama i građanima koji ističe ovih dana.
- Uvijek kada ističe neka mjera, uvijek možemo očekivati, s jedne strane i nervozu, a s druge strane i aktivnost. Cijelo vrijeme razgovaram s bankama i banke uvjeravaju da će pristupiti individualno klijentima kada vide da su stvarno u nekim problemima, da probaju naći nekakav način jer mislim da nije i bankama u interesu da netko ode u default - odgovorio je. Najavio je i veći deficit.
- HNB je nedavno povećao projekciju na 5,9. Mi ćemo za dva tjedna izaći sa projekcijama i naša će također biti nešto blago povećana, nisam siguran toliko. Bio je veliki pad prošle godine od 8,4 posto, dakle imamo bazni efekt. S druge strane indikatori s kojima sad trenutno raspolažemo u prvom tromjesečju ove godine su nešto bolji, a s druge strane očekujemo efekte Nacionalnog programa oporavka. Međutim paralelno s tim, vratit ću se na onu našu prvu temu, bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, nažalost će deficit bit veći- najavio je Marić. Rekao je i da će država svima koji očekuju povrat poreza isti početi isplaćivati u drugom tjednu svibnja, odnosno od 10.svibnja.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+