Bivši nogometaš, poduzetnik i ostali koristili su tzv. kružnu prevaru s porezom. Navodno su oštetili državu za najmanje 2 milijuna eura
Poduzetnici i bivši nogometaš: Uhićeni jer su varali na porezu i izdavali fiktivne račune?
Josip Šimić, sutkinja Općinskog radnog suda u Zagrebu Vanda Blažević, poduzetnik Nikola Bušljeta i još 57 ljudi uhitili su u sedam županija - Zagrebačkoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj, Šibensko-kninskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj. Rezultat je to akcije Uskoka i policije, a sumnjiče ih za fiktivnu trgovinu, utaju poreza i druga koruptivna nedjela u sastavu zločinačkog udruženja. Kad je riječ o utaji poreza, navodno su koristili tzv. kružnu prevaru, kojom su, kako se sumnja, oštetili državni proračun za dva milijuna eura.
Izuzev sutkinje, kojoj, kako neslužbeno doznajemo, na teret stavljaju primanje mita za trgovinu utjecajem. Nju se ne spominje u okviru poreznih malverzacija. Sutkinja je otprije poznata javnosti zbog sukoba sa susjedima, o kojemu su pisala 24sata. Riječ je o gradskom stanu u zagrebačkoj Počiteljskoj ulici, a susjedi su se žalili da iz njenog stana dopire nesnosna buka. Situacija je u međuvremenu toliko eskalirala da je intervenirala policija te odvela susjeda i njegova sina, a sutkinja je podignula i kaznene prijave. U međuvremenu se odselila. Sutkinji je u ponedjeljak Državno sudbeno vijeće skinulo imunitet.
- Odobrenje je dano zbog sumnje da je počinila kazneno djelo trgovanja utjecajem u sastavu zločinačkog udruženja - stoji u odgovoru koji potpisuje Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća.
Prema dostupnim informacijama, ona je na dužnost stupila u lipnju 2006., a posljednja imovinska kartica, iz 2020., pokazuje kako joj je plaća oko 11.000 kuna. Osim toga, vlasnica je Mercedesa B-klase iz 2013., čija je vrijednost procijenjena na 20.000 kuna. Zastupa je Ljubo Pavasović Visković. Uhićen je i poduzetnik Ante Zorić, a njega se, kako doznajemo, stavlja u isti krak sa sutkinjom.
Ugostitelj, bivši nogometaš...
U drugom kraku afere, ovom koji se tiče porezne prevare, na popisu uhićenih je i Josip Šimić, bivši hrvatski nogometaš i mlađi brat proslavljenog reprezentativca Darija Šimića.

Njih dvojica zajedno su pokrenula obiteljski posao: distribuciju flaširane vode i kave. Njihova tvrtka Aquaviva bavi se flaširanjem pitke vode za aparate. Pokrenuli su i lanac kafića Vivas, a Josip je direktor tri tvrtke: Živi bar i Voluptas, za djelatnost pripreme i usluživanja pića, te Živi bar nekretnine, koja se bavi kupnjom i prodajom vlastitih nekretnina.
Šimić je i osnivač History bara u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. U njihovu skladištu na adresi Karlovačka cesta 92 u ponedjeljak je bilo poprilično mirno. Mlađi brat Darija Šimića profesionalnu karijeru počeo je u Dinamu, s kojim je osvojio tri uzastopna naslova prvaka Hrvatske, od 1997. do 2000., nakon čega je nastavio karijeru u inozemstvu, u Club Bruggeu, Arisu iz Soluna, Hyundai Horangi te FC Kärntenu, a u ljeto 2007. godine vratio se u Hrvatsku, u NK Varteks, no zbog učestalih ozljeda igrao je tek u nekoliko utakmica. Prestao je igrati sa samo 22 godine.

Tu je i Nikola Bušljeta, ugostitelj iz Zagreba. On je s bratom Ivanom pokrenuo zagrebačke klubove Piranhu i Mansion, neko su vrijeme bili vlasnici jarunskog Lida, kafića Leggiero i modnog brenda Galileo, ali već deset godina ne surađuju poslovno. Ove zadnje dvije tvrtke su prodali. Bušljeta je bio direktor tvrtke Bodega Hvar, koja je u stečaju, kao i tvrtke Gratiosus, koja je također u stečaju. S ovom drugom trebao je raditi operativne poslove za koncesionara otoka Obonjan kraj Šibenika. Prema dostupnim podacima, s Nikolom se veže čak 28 firmi, od kjih aktivnu ulogu ima samo u Arena entertainment group koja je otvorena 2023. godine.
Kako doznajemo, njega sumnjiče da je još od 2023. godine od poduzetnika s kojima je surađivao tražio da mu ispostavljaju fiktivne račune, za robu koja nikad nije bila kupljena i usluge koje nikad nisu bile pružene, i time je umanjivao svoje porezne obveze. No jedan porezni nadzor sve je promijenio jer su djelatnici Porezne uprave primijetili da nešto nije u redu pa je Samostalni sektor za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija krenuo raditi.
Što je kružna prevara?
Neslužbeno doznajemo da je riječ o tzv. kružnoj prevari, jednoj od najsofisticiranijih, ali i sve češće korištenih kad je riječ o gospodarskom kriminalu. I nije Hrvatska jedina u kojoj se tako taji porez i vara država. Europol ju je opisao u jednom od svojih istraživanja jer su detektirali da se godišnje u Europi tako utaje milijarde eura. Uvijek je riječ o nekoliko tvrtki koje jedna drugoj izdaju lažne račune. Jedna skupina tvrtki drugoj skupini izdaje lažne račune u koje uključe i PDV pa te račune iskoriste da iskažu pretporez državi. Nakon toga druga skupina tvrtki prvoj skupini izda lažne račune kako bi im omogućili da izbjegnu plaćanje PDV-a. Prodavatelj naplaćuje PDV od kupca, ali ga ne uplaćuje u državni proračun. S druge strane, kupac svoju poreznu obvezu umanjuje za iznos koji je na ime PDV-a platio trgovcu i još zatraži i povrat poreza ili olakšicu, ovisno o tome na što ima pravo po zakonu. Tvrtke tako međusobno u krug prodaju i kupuju robu, kao na vrtuljku. Razliku u novcu dižu s bankomata ili često prebacuju na offshore račun, s kojeg ulažu u kriptovalute ili nekretnine kako bi novac oprali. U takvoj shemi nerijetko postoji i tvrtka koja je "nestajući trgovac". Ta tvrtka uveze neku robu ili uslugu iz druge zemlje iz EU pri čemu ne plaća PDV. Zatim se ta roba preprodaje kroz niz tvrtki uz malu ili nikakvu maržu i tako u krug. Svaka od tih tvrtki, osim nestajućeg trgovca, ima pretporez i porez, zbog čega je PDV umanjen. Na kraju se ta roba/usluga prodaje krajnjem kupcu, koji ne zna što se događa, ili ponovno izvozi bez zaračunavanja PDV-a. "Nestajući trgovac" najčešće uredno prijavljuje PDV, ali ga ne uplaćuje u državni proračun, ubrzo se ugasi i postane nedostupan poreznicima, kupcima i dobavljačima. Sve ostale tvrtke u "vrtuljku" služe za zavaravanje traga i otežavanje da se prevara otkrije, bilo od strane Porezne uprave ili krajnjih kupaca. Dok se otkrije da "nestajući trgovac" nije platio porez, sve transakcije su već obavljene, trgovac je nestao, kao i novac iz transakcija, tako da prisilna naplata poreza najčešće nema nikakvih učinaka.
Kako je točno operirala ova ekipa, doznat će se kad tužiteljstvo podigne optužnicu. Za sad se samo zna da sumnjaju da je Bušljeta tražio po Hrvatskoj poduzetnike da mu ispostavljaju lažne fakture. Pred tužiteljima je ispitivanje čak 60 uhićenih, što bi moglo trajati nekoliko dana. Nakon toga će odlučivati hoće li tražiti istražni zatvor i za koga. Za sada, kriminalističko istraživanje je u tijeku.
- Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke u suradnji s Upravom kriminalističke policije Ravnateljstva policije i Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija te u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje nad više desetaka osoba zbog sumnje u počinjenje koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela protiv gospodarstva, počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja - kažu iz policije