Kad sam postao predsjednik vlade prije skoro devet godina, tada je naš obrambeni proračun bio oko 540 milijuna eura. Naš je plan da do 2027. taj broj bude pet puta veći, rekao je Plenković.
JAČANJE VOJSKE
Plenković: Proračun za obranu će jako narasti idućih godina
Čitanje članka:
2
min
Premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Banskim dvorima da će hrvatski proračun za obranu idućih godina značajno rasti, nakon što je primio predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu s kojom je razgovarao o ratu u Ukrajini, prioritetima za novi višegodišnji financijski proračun Europske unije te susjedstvu.
"Kad sam postao predsjednik vlade prije skoro devet godina, tada je naš obrambeni proračun bio oko 540 milijuna eura. Naš je plan da do 2027. taj broj bude pet puta veći", rekao je Plenković na zajedničkim izjavama za medije s Robertom Metsolom.
Glavni ciljevi većeg izdvajanja za obranu su "vraćanje digniteta hrvatskom vojniku, povećanje njegovih materijalnih prava" te "prelazak s istočne, stare tehnologije na zapadnu tehnologiju, u smislu vojne opreme, pa smo rekli hvala MIG-ovi, dobrodošli Rafali, ostaje još samo jedan koji treba doći tijekom travnja, M-84 bit će zamijenjeni Leopardima, najboljim njemačkim tenkovima, riješili smo Bradleyje", naglasio je premijer. Dodao je da je Hrvatska u procesu nabavljanja raketnih sustava HIMARS, haubica Ceasar, kao i bespilotnih letjelica Bayraktar.
Plenković je istaknuo značaj Europskog parlamenta koji zajedno s Vijećem EU-a donosi proračun, a uskoro će i uslijediti pregovori za novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. nakon što Europska komisija iznese svoj prijedlog, što se očekuje u lipnju ove godine.
U tom kontekstu, Plenković je istaknuo da je "važan segment daljnji razvoj europske obrane i obrambenih sposobnosti država članica".
Predsjednica Europskog parlamenta je prethodno u Zagrebu bila u lipnju 2023., povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
"Kad vidim Hrvatsku, vidim otpornost, odlučnost i nepokolebljivu predanost Europi. Europa treba više toga", rekla je Metsola u petak u Banskim dvorima.
Istaknula je da smo svi posljednjih mjeseci bili svjedoci da "svijet neće čekati" i da zato Europa "mora zajedno ubrzati ili zaostajati".
"Europska unija mora zauzeti snažniju ulogu u zaštiti naših građana, to znači da trebamo više ulagati, više proizvoditi i učinkovitije zajedno raditi. I s novim VFO-om, naši fondovi moraju odgovarati našim strateškim ciljevima", rekla je Maltežanka Metsola.
Kao i ranije na sastanku s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, Metsola je rekla da je "Hrvatska uspješna priča europske integracije", od članstva u EU do eurozone i šengenskog prostora te naglasila da "to nisu samo prekretnice, već zamah za budućnost".
Upozorila je da se EU "mora okrenuti" zemljama zapadnog Balkana, Moldaviji i Ukrajini kako se one ne bi udaljile od europske perspektive.
Plenković je na pitanje novinara komentirao odgodu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskih Gazpromnjefta i Gazproma, na još 30 dana.
"Svima je poznato da više od 90 posto sirove nafte što se doprema u Srbiju dolazi putem Janafa. Ja sam već više puta rekao, i za hrvatsku javnost i za javnost u Srbiji, da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu i koja se tamo onda prerađuje za njihove potrebe", rekao je Plenković.
Dodao je da je vlada u suradnji s Janafom radila prema američkim partnerima da se donese ovakva odluka. "Smatramo da je dobra. Ona u biti produljuje rok Srbiji da nađe rješenje kada je riječ o strukturi vlasništva NIS-a", rekao je Plenković.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
