Papa Franjo nije uslišao želje Hrvata: Proglasiti Stepinca svetim i priznati Međugorje

Kada je Jorge Mario Bergoglio izabran za papu, Hrvati su vjerovali da će Vatikan nastaviti s blagonaklonim odnosom, odnosno da će novi papa biti sklon Hrvatskoj poput prijašnjih, osobito pape Ivana Pavla II. Papin ispovjednik, franjevac Berislav Ostojić bio je prvi koji je izjavio da su papu Franju osobna iskustva s Hrvatima u Argentini ponukala da cijeni Hrvate, posebice vjeru koju imaju. U tom ozračju, Hrvati su se radovali što je za papu izabran jednostavan i skroman biskup koji je uzeo ime sveca koji je osnovao siromašan red, a papa Franjo trebao je samo završiti dvije stvari, od velike važnosti za Hrvatsku: proglasiti Alojzija Stepinca svetim i priznati Međugorje. No, ni jedno ni drugo nije napravio.

Umro je papa Franjo. Sve o tome čitajte ovdje.

Postupak za kanonizaciju kardinala Alojzija Stepinca pokrenut je još 1969. godine, kada je tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije Franjo Kuharić u najvećoj tajnosti zatražio mišljenje o prikladnosti otvaranja procesa kanonizacije "junačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca". Naime, kandidat prije nego što službeno bude proglašen svetim, kanoniziran, treba najprije biti uzdignut na čast sluge Božjeg (servus Dei), dekretom o herojstvu kreposti ili o mučeništvu bude priznat kao časni (venerabilis) i zatim blaženim (beatus), a sam proces se naziva beatifikacijom. Papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 1998. godine proglasio je blaženim Alojzija Stepinca, rekavši da je njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti. Prije jedanaest godina, 2014., prihvaćeno je i drugo čudo ozdravljenja od strane Stepinca i time su ispunjeni svi uvjeti da bude proglašen svetim. Navodno je trebao biti proglašen svetim u listopadu 2014. no, Hrvati, evo već više od desetljeća čekaju. Papa Franjo stavio je proglašenje svetim na čekanje dok se ne razriješe neke nejasnoće oko Stepinčeva odnosa prema ustaškom režimu i NDH. Stoga je i prema njegovoj želji formirana mješovita komisija koja se sastojala od predstavnika Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve, uz nekoliko povjesničara s obje strane. Oni su proučavali, analizirali dokumente, ali nisu došli do zajedničkog stajališta, a o rezultatima su 2017. izvijestili i samog papu Franju. Glasine iz Vatikana koje su tada krenule glasile su da papa Franjo neće za svoga života proglasiti Stepinca svetim.

Hrvate je pogodilo što je papa već gotovu stvar sa Stepinčevom kanonizacijom zakomplicirao uključivanjem Srpske pravoslavne crkve u taj proces.

DIO PROTOKOLA JE TRADICIJA Umro je papa Franjo! Na snagu stupaju brojni propisi: Evo što se sada događa u Vatikanu

- Jedina stvar koja me zanima je ne pogriješiti, zanima me istina. Ne pogriješiti- rekao je papa Franjo o procesu kanonizacije kardinala Stepinca. Papa je htio pojasniti da osoba koju treba kanonizirati ne smije imati nerazjašnjene detalje iz prošlosti pogotovo zato što biti proglašen svetim znači biti svetac svima, dok proglašenje blaženim znači da je osoba sveta samo jednom narodu.

– Čemu služi jedna izjava o svetosti, ako nije jasna istina. Ne služi nikom. Znamo da je Stepinac dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini taj korak, ja sam tražio pomoć patrijarha Irineja, da sve bude po istini. Izučava se – odgovorio je Franjo, ali je dodao i kako se sada "izučavaju druge točke" jer su nakon zaključenja rada mješovite srpsko-hrvatske povijesne komisije pronađeni još neki dokumenti, neke povijesne točke, kako ih naziva papa Franjo, koje treba proučiti. Jedno je sigurno, o svetosti kardinala Stepinca odlučivat će novi papa, a možda i o najvažnijem svetištu Međugorju. Hrvati su dugo čekali i na priznanje Međugorja, a onda ih je papa Franjo u rujnu prošle godine još jednom razočarao. Dikasterij za nauk vjere, uz blagoslov pape Franje, dodijelio je Međugorju status 'Nulla Osta' (Nihil Obstat) što znači da se dopuštaju i potiču crkvena hodočašća i pobožnosti u tom svetištu! Vatikan je odluku objasnio riječima da se prepoznaju obilni duhovni plodovi primljeni u Svetištu Kraljice Mira, ali i kako se neće ulaziti u pitanje navodnih ukazanja o kojima nije dao svoj stav. Dokument Vatikana upozorava na 'navodne vidioce' i nosi poruku da bi vjernici trebali ići na hodočašće zbog vjere i Kraljice mira, a ne zbog susreta s 'navodnim vidiocima'.

- Nije potpuni 'Nulla Osta', već s oprezom. Međugorje su ocijenili pozitivno u smislu da se ljudi mole, ispovijedaju, ali u sve ostalo, poput navodnih nadnaravnih ukazanja, neće ulaziti. Navode i posebnu opasnost u vidu susreta s navodnim vidiocima i da se na hodočašće ne ide zbog njih, nego zbog vjere - rekao je tada za 24sata sugovornik iz vrha Crkve u Hrvatskoj.

No, papa Franjo od početka je vjerovao u duhovne plodove Međugorja te je više puta rekao da je poslao monsinjora Hosera tamo da istraži sve jer vjeruje, kako je rekao, da su plodovi jasni i da ih ima puno.

- Spasio sam Međugorje… Međugorje je u mome srcu- riječi su pape Franje koje je prenijela Talijanka Chiara Amirante, savjetnica Papinskog vijeća za novu evangelizaciju. Ona je prije sedam godina o Međugorju razgovarala s papom Franjom i vjeruje da je on spasio Međugorje od protivnika, među kojima su bili najistaknutiji bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Muller i biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić.

- Chiara, vidite, ja sam spasio Međugorje jer je Kongregacija za nauk vjere, na temelju tolikih lažnih vijesti, Međugorje već okarakterizirala kao problem. Ja sam spasio Međugorje, Međugorje je u mome srcu, poslao sam mons. Hosera. Stalo mi je do Međugorja i zato nastavljam dalje sa svojim izaslanikom da bih očuvao sve ono što je lijepo u Međugorju– prenijela je tada papine riječi Chiara Amirante.

POČIVAO U MIRU Život pape Franje kroz 100 fotografija: Kako je zaljubljenik u tango i nogomet postao papa

Nakon što je Vatikan objavio da je Međugorje dobilo status koji priznaje plodove svetišta, Dikasterij za nauk vjere objasnio je da papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali zato priznaje obilne duhovne plodove vezane uz župu – svetište Kraljice Mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko objašnjenja. Nihil obstat doista jest najpozitivnija moguća odluka o nekom nadnaravnom fenomenu koju prema novim normama za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena udjeljuje najviše tijelo Katoličke crkve za pitanje nauka i morala – Dikasterij za nauk vjere.

Pojednostavljeno rečeno, Vatikan je priznao Međugorje utoliko što je priznao brojne pozitivne plodove tog svjetski poznatog hodočasničkog mjesta u Bosni i Hercegovini, ali još nije dao svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se povezuje s tvrdnjama vidjelaca da im se ukazuje Gospa i šalje poruke. Pokojni sociolog religije Ivan Markešić objasnio je da unatoč tome kako izgleda papa Franjo nema ništa protiv Hrvata. Da je bio, kaže, željan slave, Stepinca bi proglasio svetim po kratkome postupku. Međutim, papa nije gorljivi nacionalist ni gorljivi progonitelj ateista. On je, ističe, jednostavno vjernik kršćanin.

- On ovim procesom, sviđalo se to nekome ili ne, želi suočiti dvije dijametralno suprotstavljene 'istine' o Stepincu – onu (katoličku) da je Stepinac u cijelosti neporočan i svet te onu (srpsko-pravoslavnu) da je Stepinac prvorazredni zločinac zaslužan za stradavanja i ubijanja nevinih nehrvata – Srba, Židova, Roma i drugih. Profesor Markešić bio je uvjeren da dok su živi mjesni biskup Perić, koji negira ova ukazanja, ali i dok su živi vidioci koji kažu da su svjedoci tog ukazanja i da ta ukazanja nisu prestala nego traju i dalje, Crkva ta ukazanja neće priznati autentičnim.