Ministarstvo: Zimski praznici iduće godine trajat će tri tjedna u komadu zbog ranijeg Uskrsa

Nakon nekoliko godina kalendara po kojem su zimski praznici bili podijeljeni u dva dijela (Božić i veljača), uz kratke jesenske praznike za Dan mrtvih, Ministarstvo znanosti i obrazovanja predložilo je za iduću školsku godinu drugačiji kalendar.

Nastava će započeti 8. rujna i završiti 12. lipnja 2026. (maturantima 22. svibnja 2026.). Neće biti jesenskih praznika, zimski će trajati u jednom dijelu, tri tjedna, od 24 prosinca do 12. siječnja 2026. U veljači neće biti praznika, a proljetni će biti dulji nego ove godine, trajat će devet dana, od 30. ožujka do 7. travnja 2026.

Prijedlog školskog kalendara nalazi se OVDJE i svi se mogu uključiti u javnu raspravu koja će trajati 30 dana.

- Promjene u odnosu na prošlih par godina su uvedene zbog dobrobiti djece, da raspored bude što ravnomjerniji i da školska godina izgleda što ravnomjernije. Školski praznici vezani su uz blagdane i to smo uzeli u obzir. Ove školske godine Uskrs će biti značajno kasnije u odnosu na iduću školsku godinu, zbog čega smo odustali od praznika u veljači - pojasnila je državna tajnica.

'Nismo nikome ugađali'

Istaknula je i kako nisu radili promjene kako bi "ugodili županijama" ili nekome drugome, te da će sve argumentirane komentare uzeti u razmatranje. Podsjetimo, lani je odlukom premijera Plenkovića, nakon što je školski kalendar već donesen, početak školske godine pomaknut za tjedan dana. To su tražili župani dalmatinskih i primorskih županija, pravdajući se da turistička sezona početkom rujna i dalje traje, te da je u tome periodu i dalje izuzetno vruće. Zbog toga će proljetni praznici ove godine trajati pet dana, od 17. travnja do 22. travnja.

- Ovdje nema nikoga tko bi mogao ugoditi svima, već se po komentarima vidi da su neki izrazito protiv praznika u veljači, dok drugi žele da se zadrže - istaknula je državna tajnica.

Kalendar je, kažu u ministarstvu, jednak ovogodišnjem po broju nastavnih sati - 177, čime se ispunjava zakonski broj nastavnih sati. Inače, neki smatraju kako je kalendar nema dovoljno kraćih praznika, te da je gotovo tri mjeseca ljetnih praznika pedagoški loše.

- Smatram da predloženi raspored nastavne godine 2025./2026. nije optimalan ni s pedagoškog ni s organizacijskog aspekta. Posebno zabrinjavaju preduga razdoblja neprekidne nastave bez kraćih odmora između polugodišta te iznimno dugi ljetni praznici - navodi jedan komentator.

'Škole moraju imati klime'

Tako dugi praznici predstavljaju problem za roditelje koji ne mogu organizirati čuvanje djece u toliko dugom periodu, a nastavnici bilježe da djeci treba više vremena da se vrate u školski ritam. Isti komentator predlaže i da se uvedu različiti kalendari za kontinentalni i primorski dio, kao što je u Njemačkoj. Time bi se riješilo pitanje nastave po velikim vrućinama, ali i tijekom turističke sezone.

Što se tiče nastave u periodu kad započnu vrućine, iz ministarstva poručuju da sve škole moraju biti opremljene klima-uređajima u većini učionica, te da to moraju riješiti osnivači.