Kontroverzni tajnik Benedikta XVI: Sukobio se s Franjom, strahuje od ruske invazije

Dugogodišnji privatni tajnik pokojnog pape Benedikta XVI. i nekadašnji prefekta papinskog doma, a sada apostolski nuncij za baltičke zemlje Georg Gänswein, svojedobno je stvorio pravu fertutmu u katoličkoj prijestolnici. Početkom 2023. Gänswein je objavio memoare pod nazivom 'Ništa osim istine', čiji su prvi odlomci “iscurili” u javnost neposredno nakon objavljivanja i zadali posljednji čavao u lijes u odnos s pokojnim papom Franjom.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:06

'Azijski Franjo' (67) glavni je favorit za papu: 'Kritizira crkvu, ima nešto liberalnije stavove' | Video: 24sata Video

Talijanske novine Il Giornale objavile su isječak u kojem Gänswein progovara o teškom odnosu s papom Franjom. Taj isječak otkriva kako se umirovljeni papa Benedikt pomalo naivno nadao da će Gänswein kao njegov privatni tajnik ostati i dalje prefekt papinskog doma i time biti poveznica između njega i njegovog nasljednika. To ipak nije bilo moguće jer je Gänswein već nakon nekoliko mjeseci stekao dojam da između njega i pape Franje ne postoji odgovarajuća klima, odnosno povjerenje. Posebno nakon što se trebao držati podalje od Franjina susreta sa zajednicom Sant’Egidio. Gänswein je smatrao da takvo ponašanje umanjuje njegov autoritet, ne samo u krugovima te zajednice, nego općenito i u vatikanskim krugovima, što je opisao u dostupnom odlomku njegove knjige. 

Otkrio je da je dugo vremena znao da će Benedikt XVI podnijeti ostavku i da ga je pokušao uvjeriti da se predomisli. Priznao je da je zamjerao i Papi i novinarima koji su pozdravili odluku da živi u gostinjskoj kući, Domu svete Marte u Vatikanu, a ne u papinskom stanu.

Franjo je objasnio da je odlučio živjeti u gostinjskoj kući u kojoj borave kardinali u posjeti Vatikanu zato što je želio pokazati skromnost i askezu koja ima centralnu ulogu u Isusovom učenju.

Franjo ga je ubrzo premjestio u Freiburg, što je teško 'probavio'. No, za katolicsh.de otkrio je da je ubrzo došao poziv koji mu je promijenio život.

 - U lipnju 2024., papa Franjo me neočekivano imenovao apostolskim nuncijem za baltičke države. Promjena je bila golema. Nikada nisam radio u diplomatskoj misiji. Kao prefekt Papinske kuće imao sam mnoge kontakte i susrete na diplomatskoj i političkoj razini. Primati diplomate i političare u Vatikanu jedno je, ali biti apostolski nuncij i time predstavnik Svete Stolice bilo gdje u svijetu – to je nešto sasvim drugo. Sada sam u Litvi i s energijom i pouzdanjem u Boga posvećujem se ovom izazovnom zadatku - otkrio je 2024. nuncij koji je na svojoj koži osjetio autoritet pape Franje.

Premještaj je došao u drugoj godini ruske invazije na Ukrajinu koja je uvelike zabrinula stanovnike baltičkih zemalja koje nemaju lijepa povijesna iskustva s imperijalizmom koji se emitira iz Moskve.

TKO ĆE BITI IDUĆI PAPA 'Azijski Franjo' (67) glavni je favorit za papu: 'Kritizira crkvu, ima nešto liberalnije stavove'

 - Rat u Ukrajini temeljno je promijenio mnoge stvari, osobito ovdje u Baltičkim zemljama, koje na istočnoj granici dijele susjedstvo s Rusijom. Ljudi u sve tri baltičke države ispunjeni su osjećajem zabrinutosti koji se osjeća u cijeloj atmosferi, neovisno o konkretnoj prijetnji koja dolazi s istoka. Zabrinutost za očuvanje mira je sveprisutna i, htjeli oni to ili ne, utječe na svakodnevni život - rekao je Gänswein koji dijeli mišljenje političara i NATO zapovjednika oko Putinovih ambicija za obnavljanjem nekadašnjih sovjetskih interesnih zona.

 - Ako bi se rat proširio, baltičke bi države vjerojatno prve bile pogođene. Potrebna je unutarnja snaga kako bi se izbjegla 'zaraza' ili čak podložnost strahu i teškoćama. Nada i povjerenje u ovom su trenutku i korisni i nužni - rekao je nuncij.

Otkrio je da je misija Vatikana uspostava mira i medijacija zapaljivih odnosa koji caruju na istoku starog kontinenta. 

 - Jedan od ključnih ciljeva je aktivno pridonositi očuvanju mira. Vatikan, kao što je poznato, nije vojna, ekonomska niti financijska 'sila', već duhovna. I upravo se tako percipira ovdje. Ta duhovna, moralna 'snaga' od velike je važnosti za svakodnevni život. To se posebno odnosi na ustanove i tijela koja u ime Crkve ublažavaju patnju i pomažu ljudima u potrebi, bilo malim, bilo velikim djelima, vidljivima izvana ili ne. Papa, Crkva i Vatikan posjeduju moralnu karizmu koju ljudi osjećaju, koja im daje nadu i otvara nove vidike – nešto što nijedna druga institucija ne može postići - objasnio je Gänswein.

Uvjeren je da je ruska invazija na Ukrajinu koja ima i religijske implikacije, zbližila katoličke, luteranske i protestantske zajednice. 

 - Što se tiče odnosa s luteranskim i drugim protestantskim zajednicama, primijetio sam srdačan duh suradnje. To je utješno iskustvo u ovom napetom općem kontekstu. Biskupi mi govore da je osobna suradnja polako rasla zahvaljujući vanjskim nedaćama, osobito kroz zajedničko podnošenje teškoća i progona tijekom sovjetskog razdoblja - rekao je Gänswein. Nažalost, rat i nesigurnost udaljili su pravoslavce i druge denominacije na Baltiku.

 - Situacija je trenutačno drukčija kad je riječ o pravoslavnim Crkvama. Rat u Ukrajini i unutarnje pravoslavne poteškoće doveli su do zastoja u ekumenskim nastojanjima u baltičkim državama, što se, koliko je to ljudski moguće, može prevladati tek nakon što se riješi pitanje mira - rekao je predstavnik Vatikana u baltičkim zemljama, ali i otkrio da je među Ruskom pravoslavnom crkvom došlo do pukotina.

 - Mnogi su se pravoslavni svećenici ne samo distancirali od Moskovskog patrijarhata, nego su s njim i potpuno prekinuli veze. Mnogi pravoslavni svećenici u baltičkim državama, koji su podložni Moskovskom patrijarhatu, javno su kritizirali politički smjer patrijarha i sukladno tome, u znak protesta, distancirali se od njegove jurisdikcije - otkrio je prošle godine Gänswein.