
Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca ustvrdio je da malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko, mora biti izvozno orijentirano
News
Komentari 83Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca ustvrdio je da malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko, mora biti izvozno orijentirano
Ministar rada Marin Piletić poručio je u ponedjeljak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu stope rizika od siromaštva za 2024. godinu, kako će se sve ono što je Vlada poduzela lani vidjeti tek iduće godine.
- Državni zavod za statistiku promijenio je metodologiju rada u odnosu na prethodne godine - pojasnio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalnu politiku i predsjednik GSV-a Piletić upitan o podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu koji pokazuju da je svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva, što je treća godina da taj postotak raste.
Ovi pokazatelji ne ovise o stvarnim potrebama potrošačke košarice nego o raspoloživom dohotku ukupnog stanovništva, dodao je.
- Kako dohodci rastu, naravno da će se i stopa rizika od siromaštva povećavati, a upravo je DZS značajno povećao stope - rekao je.
I DZS u svom priopćenju ističe da su za prikupljanje podataka o dohotku korišteni i administrativni izvori podataka, a ne samo anketiranje kućanstava.
Piletić podsjeća da je Vlada prošle godine povećala minimalnu plaću za 20 posto, donijela Zakon o inkluzivnom dodatku, povećala osnovicu za socijalne naknade, izmijenila Zakon o socijalnoj skrbi i poduzela sve ono što najizravnije utječe na smanjivanje stope rizika od siromaštva.
- A što će se vidjeti na podacima po novoj metodologiji DZS-a tek iduće godine. Ovi podaci, i da nisu uvećani za jedan postotni poen, sasvim sigurno daju dovoljno pozornosti Vladi da i dalje promišljamo što učiniti kako bi te stope u budućnosti bile manje - naglasio je.
Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća predstavljeni su socioekonomski pokazatelji do 2024. godine prema kojima je, naglasio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, u 2024. ostvarena nikad manja nezaposlenost, kao i nikad veća zaposlenost. Prosječna plaća od 2016. godine je veća za 74, minimalna plaća za 134, medijalna plaća za 76, a prosječne mirovine za 74 posto, dodao je. Rasle su i plaće u državnim i javnim službama, a uspoređujući prosječnu plaću u Hrvatskoj i Sloveniji, naveo je kako je ona 2012.i 2016. godine bila 36 posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj dok je danas samo 13 posto veća.
- Minimalna plaća u Sloveniji je danas veća za 35 posto u odnosu na Hrvatsku, a bila je za 105 posto veća 2012. godine. To je hvatanje koraka - dodao je.
BDP je od 2016. porastao za više od 80 posto, prema tome Hrvatska ima drugi najbrži rast u EU, a najbrže je smanjila javni dug u četiri godine od pandemije, s 86,5 na 57,4 posto, kazao je Frka Petešić.
- Kamata na javni dug je od 2015. pala s 3,5 posto BDP-a na 1,5 posto, dakle 2,5 posto BDP-a je ušteđeno, a toliko se izdvaja za obranu, da shvatimo koliko je važno smanjivati javni dug i povećavati kreditni rejting - rekao je i podsjetio kako je Hrvatska prošle i pretprošle godine ušla u kategoriju "naprednih gospodarstava".
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada prošlog tjedna donijela i osmi paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu vrijedan 300 milijuna eura, ali i Nacionalni plan stambene politike.
- Sve mjere koje kombiniramo imaju vrlo jasan cilj, a to je smanjiti cijene i najma i nekretnina. Smatramo da moramo pomoći rješavati stambeno pitanje mladima, mladim obiteljima, što je osnovni preduvjet čvrstog oslonca uz, naravno, posao koji je bitan - rekao je.
Nastavlja se i s mjerom ograničenja cijena proizvoda, kojih je sada 70, a kojima smatramo da ćemo inflatorne pritiske dovesti u one redovite, uobičajene okvire, dodao je.
- Zanimljivo, imali smo sastanak Europskog vijeća, znamo da Hrvatska ima velik rast i malo višu inflaciju nego druge zemlje, ali oni lideri koji nemaju velik rast bi se mijenjali s nama. Njihova je teza da nije problem inflacija, nego niski rast - poručio je.
Sindikati pozdravljaju paket pomoći, ali upozoravaju kako se tim mjerama neće riješiti pitanje inflacije, podržavaju i napore Vlade u rješavanju pitanja priuštivog stanovanja, kao i rast minimalne plaće, no uz naglasak da to povećanje trebaju pratiti i niže i srednje plaće.
- Kada se usporedimo, unatoč ovim pozitivnim pomacima, sa zemljama EU, razlike u plaćama su i dalje značajne i mi moramo raditi na tome da smanjimo tu razliku kako bismo zadržali naše radnike i naše ljude. Unatoč svim ovim pozitivnim trendovima, mi i dalje moramo trčati da bi stigli ove koji su ispred nas - rekao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Darije Hanzalek.
Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić ustvrdio je kako malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko, mora biti izvozno orijentirano te da je u tom kontekstu od "dramatične važnosti" zadržati konkurentnost u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima.
- Nama će nedostajati sigurno još dvjestotinjak tisuća stranaca ako želimo zadržati ovu stopu BDP-a, to je realnost - ocijenio je.
Predsjednik Upravnog vijeća HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec predstavio je novi paket mikro zajmova za rast i uključenost, koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda PLUS, a za što je predviđeno 30 milijuna eura.
Namijenjeni su za mikro i male subjekte malog gospodarstva iz skupine mladih poduzeća do tri godine starosti ili poduzeća čiji su vlasnici pripadnici jedne od ranjivih skupina (osobe s invaliditetom, stariji od 55 godina, niže obrazovane osobe ili mladi do 29 godina bez radnog iskustva) u maksimalnom iznosu od 25.000 eura s kamatnom stopom od 0,5 posto, a uz mogućnost otpisa 30 posto glavnice kredita.
- Aktivnom politikom zapošljavanja omogućili smo gotovo 300.000 novih radnih mjesta, održali stabilnost i poslodavaca i tržišta rada, a sada kroz ovakve instrumente želimo dodatno osnažiti mikro i male poduzetnike - poručio je Piletić.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+