'Njemu i njegovoj obitelji morala sam biti na raspolaganju za svu pomoć u kući, a nečovječni uvjeti uključivali su kontrolu, zastrašivanje, izgladnjivanje, nasilje i neplaćanje', rekla je žena iz Gane
'NEHUMANI UVJETI'
Horor u Zagrebu! Dadilja tvrdi da ju je konzul zatočio i mučio: 'Žrtva sam trgovine ljudima...'
Čitanje članka:
2
min
Prava drama odvijala se u konzulatu Iraka u Zagrebu. Ustavni sud RH privremeno je zaustavio izgon državljanke Gane iz Hrvatske jer je prijavila da je bila zlostavljana u domu iračkog konzula. Žena se trenutno nalazi u Prihvatilištu za tražitelje azila, a podnijela je zahtjev za međunarodnom zaštitom. O tome ima i potvrdu Vlade RH iz koje proizlazi da je bila radno iskorištavana odnosno da je žrtva trgovine ljudima.
Žena kaže da joj je irački konzul oduzeo identifikacijske, putne i druge isprave (uključujući potvrdu o cijepljenju), te joj ograničio slobodu kretanja kada je došla u Hrvatsku. Osim dogovorenog čuvanja djece ispostavilo se, kako navodi, da je kroz razdoblje dulje od godine dana kod konzula radila neprijavljeno u groznim uvjetima.
- Njemu i njegovoj obitelji morala sam biti na raspolaganju za svu pomoć u kući, a nečovječni uvjeti uključivali su kontrolu, zastrašivanje, izgladnjivanje, nasilje i neplaćanje - rekla je. Dodala je da je morala raditi svaki dan u tjednu, bez ijednog slobodnog dana, i to od 7.00 do 21.00 ili 22.00 sata, a da joj konzul za obavljeni rad nije isplaćivao plaću već ju je slao njezinoj majci u Ganu. Samovoljno joj je, kaže, smanjio dogovoreni iznos na 200 dolara, a nakon nekoliko mjeseci prestao je sve plaćati.
Kad god bi pokušala razgovarati o uvjetima rada ili tražila svoje isprave, on joj je prijetio da će ju protjerati u Ganu i da će mu morati vratiti trošak koji je imao radi njezina dolaska u Hrvatsku, navode u rješenju.
- Uspjela sam pobjeći dok je obitelj bila na odmoru, a irački konzul je, koliko znam, napustio Hrvatsku. Osobni dokumenti mi nikada nisu vraćeni - napisala je u ustavnoj tužbi žena iz Gane koja je sve ovo i prijavila, a slučaj još uvijek vodi Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu.
U tužbi je navela i da ju je majka, budući da konzul nije slao novac gotovo godinu dana, tražila da se vrati u Ganu i uda se za imućnog starijeg čovjeka. Iako je on imao već dvije supruge udajom bi ostvarila financijsku pomoć, pravo na stan, kao i novac za plaćanje majčine operacije i privatnog školovanja za svoju braću. Njezina majka već je sve dogovorila s tim čovjekom.
Ističe da je već tijekom upravnog postupka detaljno iskazala zašto nije u mogućnosti u slučaju povratka u Ganu odbiti udaju koju majka od nje traži, zbog čega je i zatražila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Pojasnila je da u patrijarhalnim sredinama poput Gane žene niti nakon punoljetnosti nemaju osobnu autonomiju, te njezina majka donosi sve odluke za nju dok se ne uda, nakon čega će to raditi njezin suprug, pri čemu ona nema pravo glasa. Ako odbije dogovorenu udaju, a ona to ne može niti zamisliti kao opciju s obzirom na kulturološku uvjetovanost, majka bi je se odrekla, što u takvim sredinama povlači dalekosežne posljedice - naime, ona kao žena, dakle bez osobne i financijske autonomije, ne može živjeti bez primarne obitelji niti supruga, te će joj, kao i drugim takvim ženama, prisilna prostitucija biti jedini način da namakne bilo kakva sredstva za život.
Nadalje tvrdi da je bila radno iskorištavana i bila žrtva trgovine ljudima ne samo od strane konzula, već i od strane primarne obitelji. Stoga, sada kada kroz radno iskorištavanje više ne privređuje za obitelj, sprema joj se prisilni brak kao drugačiji, rodno uvjetovani oblik iskorištavanja. Žena ističe da za nju nije sporno da bi pomagala obitelji, ali ne na način koji uključuje prisilan rad, prisilnu udaju ili prisilnu prostituciju.
Smatra da su Ministarstvo i sudovi u potpunosti propustili povezati okolnosti njezina iskorištavanja u Hrvatskoj s okolnostima iskorištavanja u Gani, iako je ona na to upirala tijekom čitavog upravnog spora.
Ustavni sud to je i primijetio kao i činjenicu da je registrirana kao žrtva trgovine ljudima, te da je ostala bez osobnih dokumenata. U slučaju protjerivanja za nju bi nastupila nepopravljiva šteta zbog čega je donijeta odluka da se taj proces zaustavi dok njezina ustavna tužba ne bude do kraja razmotrena.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
